U Bosni i Hercegovini danas se održavaju opći izbori na kojima građani biraju predstavnike na više razina vlasti. Za razliku od Hrvatske, izborni sustav BiH izrazito je složen i temelji se na ustavnom uređenju države nastalom nakon Daytonskog mirovnog sporazuma.
Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, dok je Brčko distrikt posebna administrativna jedinica. U Federaciji BiH dodatno postoje kantoni, odnosno županije, koje imaju vlastite parlamente i vlade. Građani tako ne biraju samo predstavnike na državnoj razini, već se vlast konstituira na državnoj, entitetskoj i, u Federaciji, županijskoj razini.
Posebnu težinu imaju izbori za tročlano Predsjedništvo BiH. Jednog člana biraju birači u Republici Srpskoj, dok se bošnjački i hrvatski član biraju na području Federacije BiH. Upravo način izbora hrvatskog člana godinama je jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.
Hrvatske političke stranke i predstavnici Hrvata u BiH godinama upozoravaju da postojeći izborni sustav omogućuje da član Predsjedništva koji bi trebao predstavljati hrvatski narod bude izabran većinom glasova bošnjačkog biračkog tijela. Najpoznatiji primjer je Željko Komšić, koji je u više navrata izabran za hrvatskog člana Predsjedništva, iako je najveći dio potpore dobivao u područjima s bošnjačkom većinom. Hrvatska strana takav način izbora smatra oblikom preglasavanja i tvrdi da time Hrvati ne mogu slobodno izabrati vlastitog predstavnika.
Pitanje je dodatno osjetljivo zbog činjenice da su Hrvati najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH. Zbog straha od političkog preglasavanja hrvatske stranke posljednjih godina sve snažnije inzistiraju na zajedničkom nastupu.
To je istodobno dovelo do paradoksalne situacije. Dok se među Hrvatima često govori o potrebi političkog pluralizma, dio hrvatskih birača smatra da bi podjela glasova među više kandidata mogla otvoriti prostor da hrvatskog člana Predsjedništva ponovno izaberu birači izvan hrvatskog korpusa. Upravo na tom pitanju temelji se i ovogodišnja kampanja za hrvatskog člana Predsjedništva.
Tri kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva
Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ove se godine natječu Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Zdenko Lučić, kandidat kojeg podržava skupina hrvatskih stranaka, te Slaven Kovačević iz probošnjačke Demokratske fronte.
Darijana Filipović kandidatkinja je HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH. U kampanji je naglašavala ravnopravnost Hrvata u BiH i pravo hrvatskog naroda da sam bira svoje predstavnike. Posebno važnu političku potporu dobila je iz Hrvatske. Predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković javno je podržao njezinu kandidaturu, a sudjelovao je i na završnom skupu HDZ-a BiH u Mostaru. Plenković je poručio kako je vrijeme da Hrvati dobiju člana Predsjedništva izabranog većinskim glasovima hrvatskog naroda. Filipović je uoči izbora naglašavala da Hrvati ne traže više prava od druga dva konstitutivna naroda, ali da ne prihvaćaju ni da ih imaju manje.
Njezin najistaknutiji protukandidat je Zdenko Lučić, koji u kampanji nastupa kao alternativa dugogodišnjoj politici HDZ-a BiH. Lučić oko sebe pokušava okupiti birače koji smatraju da je hrvatskoj politici u BiH potrebna promjena, a podršku njegovoj kandidaturi dali su i pojedinci izvan BiH. Među njima je i hrvatski nogometni reprezentativac Igor Štimac, dok je u Hrvatskoj njegovu kandidaturu podržala politička stranka Domino. Njegovo predizborno geslo "Ustani iz sjene" povezano je s istoimenom Thompsonovom pjesmom.
Iako politički pripada desnom dijelu spektra, Lučić pokušava privući birače različitih političkih uvjerenja, uključujući i dio hrvatskog i bošnjačkog biračkog tijela. Istodobno, pojedini mu kritičari zamjeraju javne nastupe i političke poruke koje smatraju neprikladnima za kandidata koji želi predstavljati hrvatski narod u Predsjedništvu BiH. U emisiji Face TV, obećao je jačanje državnih organa i istrage protiv predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Treći kandidat, Slaven Kovačević, u kampanju ulazi kao kandidat Demokratske fronte, političke stranke čiji je dugogodišnji lider Željko Komšić. Zbog te političke povezanosti Kovačević je za dio hrvatskog biračkog tijela najsporniji kandidat. Kovačević se deklarira kao Hrvat, no njegovi kritičari smatraju da njegov politički koncept otvara mogućnost ponavljanja scenarija u kojem hrvatskog člana Predsjedništva većinski biraju bošnjački birači. Dio hrvatskih političkih predstavnika zbog toga njegovu kandidaturu promatra kroz iskustvo izbora Željka Komšića.
Takve kritike dodatno su pojačane njegovim političkim stavovima o uređenju BiH, koji se razlikuju od koncepta jednakopravnosti konstitutivnih naroda kakav zagovaraju HDZ BiH i HNS BiH. Hrvatski kritičari Kovačevića njegovu politiku vide kao bližu građanskom, odnosno unitarnijem modelu države, što je jedno od ključnih pitanja oko kojih već godinama postoje duboke podjele između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka.
Kovačević je tijekom kampanje privukao pažnju i zbog odnosa prema Republici Hrvatskoj. Na pitanje za koga će navijati tijekom Svjetskog prvenstva, kada ga je voditeljica pitala hoće li navijati za Hrvatsku, odgovorio je: "Nemojte da izađem iz studija." Ta je izjava izazvala brojne reakcije u Hrvatskoj i među Hrvatima u BiH, osobito zbog činjenice da se Kovačević kandidira upravo za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva.
HDZ BiH pokušava izbore predstaviti kao borbu za osiguravanje legitimnog hrvatskog predstavnika, dok Lučić nastupa kao alternativa dugogodišnjoj dominaciji HDZ-a BiH. Kovačević, s druge strane, predstavlja politički koncept koji njegovi protivnici smatraju suprotnim ideji da konstitutivni narodi trebaju imati mogućnost biranja vlastitih predstavnika. Upravo će rezultat među Hrvatima, ali i ukupna izlaznost birača u Federaciji BiH, pokazati kakav je odnos snaga i može li se nakon ovih izbora ponovno otvoriti pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Otvori KEKS Pay
