Nakon preduge izborne kampanje, koja u zemlji poput Bosne i Hercegovine zapravo ne traje samo službenih mjesec dana, već se politička nadmetanja gotovo neprekidno protežu iz jednog izbornog ciklusa u drugi, građani BiH u nedjelju su birali političko vodstvo za iduće četiri godine.
Službena kampanja počela je 4. rujna i završila 3. listopada ujutro, ali su predizborne poruke, kandidature i politička pozicioniranja obilježavali praktički cijelu godinu, a najgore je bilo u mjestima gdje su ciljano dizane nacionalne tenzije i najviše su opet pretrpjeli najmalobrojniji u ovoj zemlji, a to su Hrvati. Kao i mnogo puta prije, konkretni gospodarski i razvojni programi često su ostajali u drugom planu pred nacionalnim pitanjima, odnosima triju konstitutivnih naroda, prijeporima oko izbornog zakonodavstva jer su Bošnjaci opet mogli izabrati dva člana Predsjedništva BiH, bošnjačkog i hrvatskog, što je već desetljetni apsurd, ali dogovora nije bilo ni oko budućnosti bh. europskog puta, koji je, čini se, samo Hrvate dovoljno senzibilizirao. BiH je na izbore ponovno izišla opterećena političkim zastojima, sporim reformama i dugogodišnjim prijeporima oko načina funkcioniranja institucija.
Ovogodišnji, deseti opći izbori nakon rata ipak su se u jednome bitno razlikovali od svih prethodnih – prvi put u široj primjeni našla se nova izborna tehnologija. Sustav uključuje biometrijsku identifikaciju birača te skeniranje glasačkih listića, a cilj je smanjiti prostor za izborne nepravilnosti i povećati povjerenje u rezultate. SIP je za ovogodišnje izbore pripremio poseban postupak glasovanja uz uporabu specifičnih izbornih tehnologija, kao i upute za biometrijsku identifikaciju i skenere. Sam postupak za birača i dalje je relativno jednostavan. Na biračko mjesto dolazi se s važećim identifikacijskim dokumentom, nakon čega slijedi provjera identiteta i biometrijska autentifikacija. Birač potom dobiva glasačke listiće, odlazi iza paravana gdje ih u tajnosti popunjava, a zatim ih, prema novom sustavu, ubacuje kroz uređaj za skeniranje. S novim tehnologijama bilo je i problema. Na pojedinim biračkim mjestima bilo je kašnjenja pri otvaranju, problema s uređajima za identifikaciju i skenerima te njihove zamjene, ali iz SIP-a su tijekom dana poručivali kako problemi nisu takvih razmjera da bi ugrozili izborni proces.
Predsjednik SIP-a Jovan Kalaba kazao je kako se teškoće rješavaju, a kao krajnja sigurnosna mogućnost ostaje i ručno brojanje glasačkih listića. Član SIP-a Suad Arnautović otišao je i korak dalje ocijenivši da su ovo "najtransparentniji izbori od Daytona do danas", naglašavajući kako primjena novih tehnologija predstavlja jednu od najvećih reformi izbornog procesa nakon rata. Prvi podaci ne proturječe takvoj ocjeni. Promatrači Koalicije "Pod lupom" objavili su kako se na 99,4 posto promatranih biračkih mjesta nastavila koristiti tehnologija za identifikaciju birača, a na 99,9 posto skeneri glasačkih listića, unatoč tome što su na dijelu birališta zabilježeni privremeni tehnički problemi. Izborni dan protjecao je bez većih sigurnosnih problema. Do podneva su zabilježeni tek pojedinačni incidenti zbog kojih je intervenirala policija. No jedan podatak odmah je privukao pozornost: izlaznost je u prvom dijelu dana bila slabija nego prije četiri godine. Do 11 sati glasovalo je 406.847 birača, odnosno 11,94 posto, dok je u istom razdoblju na izborima 2022. izlaznost bila oko 15 posto. Pravo glasa na izborima ima više od 3,4 milijuna građana. Oni izravno biraju članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS-a te zastupnike u deset županijskih skupština u Federaciji. Ukupno se bira 518 nositelja mandata među više od sedam tisuća kandidata.
Iz Mostara je jednu od prvih političkih poruka izbornog dana poslao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je sa suprugom Bernardicom među prvima glasovao u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Upozorio je kako je zbog nove procedure sam čin glasovanja trajao desetak minuta, ali je pozvao birače da zbog toga ne odustaju i da u što većem broju iziđu na izbore. Posebno je naglasio važnost izbora za hrvatski narod u BiH. I tako uz iznimno složen politički sustav, koji je neodrživ, Bosna i Hercegovina sada ima i izborne tehnologije za koje tek treba vidjeti jesu li ispunile svrhu.
Hoće li taj tehnološki, nazovimo ga napredak, jer ako ništa, prvi smo put glasovali tako da su nam uz papir trebali i elektronički uređaji, donijeti i veće povjerenje građana u izborni proces, pokazat će konačni rezultati i kontrolno brojanje. Mnogo je veće pitanje hoće li izbori donijeti i politički iskorak. Jer nakon što se ugase reflektori, uklone plakati i završe pobjednički i gubitnički govori, BiH će se ponovno suočiti s istim pitanjima koja je imala i prije kampanje – formiranjem vlasti, izbornim zakonodavstvom, odnosima Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, što je možda i ključno pitanje, a onda i drugim ključnim pitanjem, odnosom Hrvata, Bošnjaka i Srba, zatim gospodarskim reformama, koje su na čekanju zbog izbora, i europskim putem.
FOTO Pozirao s građanima, nazdravljao, a bilo je i za kušat: Evo kako je Zoran Milanović proveo nedjelju