Ne tražimo novac zato što nam je teško, nego kapital za prilagodbu, za investicije, konkurentnost, proizvodnju koja će biti otpornija na ono što dolazi, poručio je jučer predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić. U povodu katastrofalne suše koja i ove godine utječe na poljoprivrednu proizvodnju te velikih poremećaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, Mihelić je uputio otvoreno pismo poljoprivrednicima, javnosti i Vladi RH u kojemu, među ostalim, poziva na nužnost osnivanja snažnog domaćeg Fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Poručuje kako poljoprivrednici ne mogu tražiti od države da financira budućnost hrvatske poljoprivrede, a sami proizvoditi kao da se ništa nije promijenilo.
– Moramo biti spremni mijenjati proizvodnju. Mijenjati tehnologiju. Mijenjati strukturu proizvodnje tamo gdje je to potrebno. Povezivati se. Prerađivati. Skladištiti. Navodnjavati tamo gdje je to ekonomski opravdano. Proizvoditi ono što tržište može platiti. I preuzeti svoj dio odgovornosti – ističe Mihelić te dodaje kako to nije pitanje ideologije, nego opstanka. – Proizvodnja mora stvarati dovoljno vrijednosti da poljoprivrednik od nje može živjeti. Zato moramo početi razmišljati drukčije. Ne samo kako proizvesti više tona, nego kako proizvesti više vrijednosti – objašnjava te dodaje kako u tome mogu pomoći potpore, ali one same po sebi nisu rješenje i ne stvaraju konkurentnu proizvodnju.
Rješenje je povezivanje proizvodnje, prerade, kvalitete i tržišta te spremnost na promjenu koju ne može financirati samo poljoprivrednik. Ali ni država umjesto njega. Poljoprivrednik, tvrdi, mora uložiti svoj kapital i preuzeti svoj dio rizika. Država mora stvoriti uvjete. A financijski sustav mora omogućiti da se ulaganja dogode. Zato poljoprivrednicima, smatra on, treba novi, snažan domaći fond. Za navodnjavanje tamo gdje ono ima ekonomskog smisla. Za nove proizvodnje koje mogu stvarati veću vrijednost. Za preradu, skladištenje i hlađenje. Za tehnologiju. Za povećanje produktivnosti. Za smanjenje klimatskog rizika. Za ulaganja koja će omogućiti da jedan hektar, jedno grlo ili jedan sat rada stvaraju veću vrijednost. – Ne želimo poljoprivredu koja će svake godine čekati pomoć, već poljoprivredu dovoljno konkurentnu da u Hrvatskoj i Europi ima svoju budućnost – zaključio je.
Danas se raspravlja o otpadu u Gospiću: Na izvanrednu sjednicu stiže i Turudić
ma naravno - JOŠ JEDAN FOND. nije se dosta pokralo iz ovih postojećih