Kada uzmete u obzir da je rast BDP-a u prvom kvartalu bio 5. najbrži u EU, moramo biti zadovoljni, kaže predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović, komentirajući prognoze EK kako će Hrvatska ove godine imati jednu od najboljih proračunskih situacija u europodručju. U kontekstu razgovora i pregovora oko izmjene fiskalnih pravila u europodručju, drago mu je i da javni dug RH pada prema 60% BDP-a. Što je niži udio javnog duga, imat ćemo više manevarskog prostora u domeni ekonomske politike, ističe te dodaje kako ga najviše brine činjenica da je Njemačka u recesiji s obzirom na njezinu važnost za industrijski sektor. Razgovaramo i o novom krugu porezne reforme, kroničnom manjku radnika, dekarbonizaciji Hrvatske, cijenama hrane...
Kako komentirate šesti krug porezne reforme? Tko su dobitnici, a tko gubitnici? Hoće li on, osim u dijelu mirovinskih doprinosa, utjecati i na rast neto plaća?
HGK podržava svako porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Činjenica je da je, zahvaljujući nekoliko krugova porezne reforme, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u odnosu na 2015. porasla za gotovo 400 eura, a po visini bruto plaće svrstali smo se na četvrtom mjestu među tranzicijskim zemljama iza Slovenije, Češke i Poljske. Osim porezne reforme, ovaj rast i odmicanje od članica EU s najnižim plaćama možemo zahvaliti i snažnom gospodarskom uzletu te činjenici da smo sve uspješniji u korištenju EU fondova.
Što bi tvrtkama i ostalim poduzetnicima donijelo najavljeno ukidanje prireza? Lani je, tvrdi se, ostvaren visok rast prihoda jedinica lokalne samouprave, veći od 23%, i već sad su najave kako će se teško odreći dijela tog kolača.
Prvenstveno administrativno pojednostavljenje plaćanja poreza na dohodak – umjesto dva obrasca, od iduće godine tvrtke će ispunjavati jedan obrazac, kako bi ispunile uvjete prema porezu na dohodak. S druge strane, jedinice lokalne samouprave će donositi odluke o visini stopa poreza na dohodak unutar definiranih raspona.
VEZANI ČLANCI:
Bi li ukidanje prireza pridonijelo daljnjem razvoju poduzetničke klime u Hrvatskoj?
Mislim da hoće jer ipak predstavlja administrativno pojednostavljenje plaćanja poreza na dohodak. Poduzetnička se klima osjetno popravila otkad smo u EU. Više od 200.000 dodatnih radnih mjesta u travnju 2022. u odnosu na lipanj 2013. najbolje govori o tome. Međutim, jednako je očito da puno posla ostaje pred nama želimo li napraviti daljnje iskorake u unapređenju poslovne klime.
Na nedavnoj konferenciji Net Zero čulo se kako je na putu prema dekarbonizaciji ključno pitanje javna financijska potpora, kako na razini EU tako i na nacionalnoj. Gdje je Hrvatska na tom putu?
Kako bi ubrzala dekarbonizaciju, Europska komisija privremeno je ublažila pravila o državnim potporama koja inače ograničavaju nacionalne subvencije. Cilj je bio potaknuti mjere potpore u sektorima koji su od ključne važnosti za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Hrvatska iz svih europskih fondova na raspolaganju ima dosad najviše novca, čak 25 milijarda eura, a više od polovice iznosa namijenjeno je za ulaganja u "digitalno" i "zeleno".
Kako povećati proizvodnju čistih tehnologija i koje nam vještine na tržištu rada nedostaju za postizanje nulte stope? Čini se kako prilagodba domaćeg gospodarstva na nove izvore energije zapinje.
Dekarbonizacija i zelena tranzicija ne utječu jednako na sve tvrtke, a jedna od ključnih prepreka za bržu provedbu je financiranje projekata. Privatni sektor ozbiljno shvaća energetsku tranziciju te radi na mobilizaciji mogućih izvora financiranja za razvoj nove tehnologije i modela poslovanja. Industrijska tranzicija dugotrajan je proces o kojem svi moramo kontinuirano učiti i prilagođavati se novim okolnostima, a ubrzanje zelene tranzicije jedno je od naših ključnih područja. Nedavna konferencija Net Zero uz tradicionalni godišnji skup iz područja održivosti "Podržimo održivo" ili ESG akademiju samo su dio naših aktivnosti.
Zemlja smo sunca, a solara gotovo da uopće nemamo. Zašto?
Pet je područja u kojima postoje prepreke u razvoju projekata; energetski zakonodavni okvir, priključenje na elektroenergetsku mrežu, usklađenost propisa, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu. Sve to naravno dovodi do ogromnog kašnjenja u ishođenju dozvola i rješenja te zastoja u razvoju projekata. Iako je došlo do određenih pomaka u zakonodavnom okviru za obnovljive izvore energije, još nedostaju bitni dijelovi kako bi sektor dobio zaokružen okvir.
Mislite li da će cijene, posebice hrane, i dalje drastično rasti, s obzirom na poremećaje na globalnim tržištima zbog sve vidljivijih posljedica klimatskih promjena i ratnih sukoba u Ukrajini?
Rekordne stope inflacije polako usporavaju u prvom kvartalu ove godine. No, i promet u trgovini na malo u prvom tromjesečju ove godine bilježi usporavanje. Tržište se polako stabilizira, ali to još nije dovoljno pa je veliko pitanje hoćemo li se s cijenom hrane kao i s energentima vratiti na prijašnje razine budući da su današnje cijene rezultat kumulativnih učinaka različitih kriza. Hrvatska, nažalost, ne proizvodi dovoljno hrane jer bi nam veća samodostatnost u izvjesnoj mjeri amortizirala cjenovne udare i uvezenu inflaciju.
>> VIDEO Plenković: 'Cilj je povećati plaću. Rasteretiti u pravom trenutku na pravi način'
Građevina je jedan od trenutačno najpropulzivnijih sektora u Hrvatskoj, gradi se na sve strane no i u tom i drugim sektorima sve veći je problem kvalificirana radna snaga. Kako to riješiti?
Već skoro deset godina u Hrvatskoj nedostaje građevinskih radnika i taj se nedostatak s protekom vremena samo povećava. Koliki je to problem pokazuje i činjenica da ovo jedan od glavnih ograničavajućih faktora za razvoj sektora pa tvrtke odbijaju ugovore jer nemaju radnika koji bi posao odradili. Uvoz radne snage kratkoročno je rješenje i tome pribjegava velik broj naših članica. Bazen u regiji odakle su nam tradicionalno dolazili strani radnici je ispražnjen pa moramo tražiti radnike s udaljenijih tržišta. No, moramo se uhvatiti u koštac sa širom slikom, a to je prilagodba obrazovnog sustava tržištu rada.
Ni u turizmu nije bolje. Poreznom reformom najavljene su i promjene u poreznom tretmanu napojnica. Kako to komentirate?
Upravo nam je zbog problema nedostatka radne snage drago vidjeti da su i napojnice obuhvaćene poreznom reformom, za što se zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK. Zadnjih nekoliko godina intenziviralo se pitanje napojnica kako u ugostiteljstvu i turizmu tako i u ostalim uslužnim djelatnostima i sada je to riješeno ovim paketom porezne reforme. Ovom promjenom prihod od napojnica porezno će se rasteretiti jer se uz neoporezivi dio razlika više neće obračunavati kao prihod od plaće, nego po jedinstvenoj stopi od 20%.
VEZANI ČLANCI:
Mislite li da smo dosegli plafon što se tiče broja gostiju i noćenja i da nam je sad potrebna strategija kojom će se više poraditi i na održivosti i dodanoj vrijednosti na pojedinim područjima?
U nekim priobalnim destinacijama možemo reći da smo dosegli plafon, a kako nam dosadašnje brojke pokazuju, ovo će biti još jedna rekordna turistička godina. Koliko nas to treba veseliti, toliko nas treba i zabrinuti. Zato bih rekao da u pravo vrijeme dolazi Zakon o turizmu. Prvi put ćemo se susresti s mogućnostima ograničavanja smještajnih kapaciteta, kao i drugim mjerama za očuvanje resursa i prostora.
Gospodarstvenicima je HGK ponudio čitavu paletu novih usluga, koje biste posebno izdvojili?
HGK poduzetnicima nudi lepezu usluga iz segmenta podrške poslovanju poput e-ureda za poslovanje te analize konkurencije i rizika u poslovanju, sve u sklopu naše platforme za e-usluge Digitalna komora. Predstavili smo nekoliko novih usluga, poput indeksa cijena građevinskog materijala, ESG akademije ili makroekonomskih analiza HGK puls. Raduje nas činjenica da nov način rada HGK prepoznaju i članice pa tako postupno povećavamo broj dobrovoljnih članica. Time uravnotežujemo prihode koje ostvarujemo iz dobrovoljnog članstva i nuđenjem usluga na tržištu.
da trosite u hgk koliko zaradite na trzistu jako malo biste trosili...vaseg nameta bi se moralo rasteretiti gospodarstvo..