Jasan trend usporavanja dinamike izdavanja dozvola za strane radnike, koji je prisutan već mjesecima, ovoga je tjedna dobio konačnu potvrdu. Prema podacima MUP-a, lani su ukupno izdane 170.723 dozvole za boravak i rad radnika iz država nečlanica Europske unije, što je gotovo 36 tisuća ili 17,3 posto manje nego prethodne godine. Pritom ih je za nova zapošljavanja izdano 80,3 tisuće naspram više od 132 tisuće godinu prije, uz istodobno povećanje produljenja dozvola (na 70,2 tisuće) i dozvola za sezonske radnike (20 tisuća). Više dozvola nego 2024. lani je ishođeno samo za Filipince, a prema najzastupljenijim sektorima, povećanje je zabilježeno samo u djelatnosti trgovine.
U njoj se najčešće zapošljavaju upravo Filipinci, ali s 8600 dozvola trgovina koliko ih je izdano lani, trgovina u pogledu uvoza radnika i dalje nije u top tri djelatnosti koje najviše posežu za uvozom radne snage. Gotovo 90 posto ukupnog broja dozvola odnosi se na pet najzastupljenijih sektora, pri čemu je među njima preklani uvjerljivo prednjačilo građevinarstvo, ali ga je lani pretekao turističko-ugostiteljski sektor. U oba slučaja izdano je manje dozvola nego u 2024., no kod građevinara je pad daleko izraženiji. U tom sektoru preklani je bilo nešto više od 75 tisuća stranih radnika, a lani nepunih 52,8 tisuća ili čak 30 posto manje. U turizmu i ugostiteljstvu prošle je godine izdano nešto više od 52,8 tisuća radnih dozvola, što je šest posto manje.
Znatno izraženiji pad, za oko 20 posto, zabilježen je u djelatnostima prometa i veza, na koje su očito jače utjecala postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima koja su u primjeni od ožujka prošle godine. Nova pravila uvedena su s ciljem uvođenja više reda pri uvozu radnika i radu agencija, a rezultirala su i nešto duljim trajanjem procedura odobrenja, naročito za zapošljavanja radnika koji nisu na listi deficitarnih zanimanja, kao što su primjerice vozači.
Već dulje vrijeme, uz međugodišnji pad broja radnih dozvola za državljane zemalja izvan EU, ističe se da je on dijelom i posljedica rasta plaća, zbog čega neki poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima, kao i rastućeg radnog angažmana umirovljenika i manjih potreba za nekvalificiranim radnicima u građevinarstvu. Ministar Davor Božinović podsjetio je kako su se prije dvije-tri godine i iz relevantnih institucija mogle čuti izjave da bi već ove godine u Hrvatskoj moglo biti potrebe za gotovo pola milijuna stranih radnika. "Tome nije tako i samo treba uvesti malo veći red u sustav izmjenama zakona na kojima smo inzistirali i uveli ih u ožujku prošle godine", rekao je. Najavio je da bi nove izmjene zakona trebale na sjednicu Vlade doći do kraja ovog mjeseca. Dio poduzetnika apelira da se skrati maksimalni rok za izdavanje dozvola na 30 dana te da se odgodi obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca.
FOTO Jutros je uklonjena najviša jelka u Zagrebu: Pogledajte prizore
Otvori KEKS Pay
Naime kao i kod turizma trebamo se prestati baviti masovnom prodajom te graditi samo ekstra luksuzne stanove, tako da kada prodaš jedan stan ti do kraja života možeš živjeti. Stanove neka kupuju samo oni koji imaju i cijena kvadrata trebaa biti 50 000 eura i to samo zato da odvrati siromašne građane da upadnu u zamku dužničkog ropstva , kada im je suđeno da budu podstanari. Danas je nekretnina opterećenje ako nemaš novaca, te ti si bogatiji ako nemaš nekretninu jer nemaš problema, zamislite kako je nekome tko ima 17 nekretnina i koliko taj obaveza i troškova ima, nije to malo, to je teret koji ne može podnjeti svatko!