Pod sloganom "Za čistu, sigurnu i održivu Istru!" danas je u Labinu i Koromačnom održana prosvjedna povorka, što je nastavak dvomjesečnih svakodnevnih prosvjeda i borbe građana protiv Holcimova projekta KOdeCO i pretvaranja cementare u Koromačnom u spalionicu otpada. Građanska incijativa organizirala je poslijepodnevnim satima "Povorku za zdravu budućnost Istre" koja je, nakon okupljanja u Starom gradu Labinu i prolaska ulicama Labina motornim vozilima nastavljena do Koromačnog, stalnog mjesta svakodnevnih građanskih prosvjeda i blokada ceste pred samim ulazom u tvornicu.
– Borba za naš okoliš, naše zdravlje i naše živote odvija se upravo sada – na cesti! Nakon gotovo dva mjeseca neprekidnog prosvjeda protiv Holcimova projekta KOdeCO i pokušaja pretvaranja cementare u spalionicu otpada, vrijeme je da glasno poručimo – Ne želimo trovanje radi profita jedne korporacije! - uoči samog prosvjeda poručili su organizatori, a danas smo prije početka prosvjeda o svemu porazgovarali i s jednim od predstavnika Građanske incijative.
– I ovom prosvjednom povorkom svima poručujemo da ćemo mi biti ustrajni u tome da sve bude transparentno. Tražimo da nam se obeća da se projekt KOdeCO neće napraviti. S nekoliko naših zatjeva također poručujemo da od države tražimo da konačno napravi ono što treba napraviti po cijeloj Hrvatskoj. Odnosno, tražimo da se konstantno mjere oni plinovi koji nas praktički ubijaju, a to su dioksini, furani, formaldehidi, teški metali i najsitnije čestice. Znači, tražimo konstantno mjerenje svih ovih plinova koji se do sada ne mjere, a koji nas ubijaju. I neka se po Labinštini postave mobilne stanice za mjerenje plinova i tvari – naveo nam je Mladen Bastijanić iz Građanske incijative zahtjeve upućene svima koji su za ovu situaciju odgovorni.
Podršku građanskom prosvjedu opet je iskazao i načelnik općine Raša Leo Knapić.
– Moja podrška ide prema ljudima koji kritički sagledavaju situaciju. Moj pogled nije usmjeren na zatvranje tvornice, nego na usklađenje sa svim normama i pritisak na investitora da dodatno postroži preglede i mjerenja u svom postrojenju jer ništa ne smije ići na uštrb zdravlja ljudi. Svaki normalan čovjek trebao bi težiti tome, u tome ne vidim nikakav problem. Ako treba dodatno investorati u nadogradnju kako bi se izbjegle sve rizične situacije, to bez odlaganja treba učiniti – kazao nam je načelnik Leo Knapić, dodajući da posve razumije i dijeli zabrinutost građana. Stoga je najavio kako će uskoro o svemu organizirati i okrugli stol s ciljem da se razgovara o rješenju problema i situacije koja je kod građana izazvala veliko nezadovoljstvo, nepovjerenje i kategoričan otpor.
A ustrajnim građanima u prosvjednoj se ekološkoj akciji pridružila i znanstvenica, dr. sc. kemije Matea Vlatković, koja je htjela upozoriti na problem ekocida i javnosti postaviti ključno pitanje – ako znanstvenici financirani javnim novcem šute o projektima koji izravno zadiru u zdravlje i okoliš građana, tko će onda govoriti? Svjesni situacije i onoga što se događa, kao i važnosti toga pitanja – u želji da kao mladi ljudi, budući znanstvenici, daju podršku građanima – s njom je na prosvjed stiglo i 15 studentica i studenata dvaju zagrebačkih fakuleta: kemije i molekulatne biologije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) te obnovljivih izvora energije i hortikulture s Agronomskog fakulteta.
S Mateo Vlatković smo telefonski razgovarali danas oko 12.30 dok je, zajedno sa studenticama i studentima, putovala prema Labinu.
– Dolazim u Labin sa studenticama i studentima s kojima sam bila na terenskoj nastavi u Karlovcu. Mi skupljamo uzorke vode, tla i zeljastog bilja po cijeloj Hrvatskoj još od kolovoza i radimo mape zagađenja u Hrvatskoj. A kao odgovor na pitanje zašto se pridružujem ovoj prosvjednoj akciji, citirat ću jednog poznatog književnika koji je rekao: "Tisuće ljudi živjele su bez ljubavi i preživjele su, proživjele su svoj život, ali niti jedan čovjek nije živio bez vode niti bez čistog zraka". I zato ćemo mi biti na tom prosvjedu jer ne možemo našoj djeci ostaviti nečist zrak, nečistu vodu i nečisto tlo. Sramotno je da su u Harvskoj parametri za pitku vodu četiri puta gori nego u Danskoj i Austriji – kazala nam je doktorica kemije Matea Vlatković koja je potom i sama bila jedna od govornica na prosvjedu.
– Govorit ću o razlici pitke i zdrave vode i zdravog zraka. A mještane ću upozoriti da prate podatke onečišćenja zraka bilo koje industrije jer se u javno dostupnim podacima pojavljuju negativne koncentracije, što je znanstveno nemoguće i što indicira na falsificiranje rezultata onečišćenja zraka. Kada je riječ o razlikama čiste vode, primjerice, ako gledate ukupnu koncentraciju halogenalkana, u Danskoj je dozvoljena koncetracija 25 mg/l, a u Hrvatskoj 100mg/l. Problem je u tome što su izuzetno visoke koncentracije halogenalkana opasne za trudnice, posebno tribrommetana koji je neurotoksin i opasan je za trudnice u prvom tromjesečju trudnoće – poručila je znanstvenica Matea Vlatković koja od početka podržava i građansku inicijativu "Gospić je naš dom". A još je dodala da je sa svojim studenticama i studentima mjerila prisutnost mikroplastike u Zagrebu i po svim otocima te su otkrili kako je u Zgarebu najonečišćeniji potok Vuger u Sesvetama u kojem ima najviše mikroplastike.
A zašto se uputila na prosvjed u svoj rodni kraj kazala nam je i studentica kemije na zagrebačkom PMF-u, Nina Miletić, inače rođena Labinjanka.
– Pošto sam iz Labina imam jako osoban razlog za dolazak na ovaj prosvjed jer želim podržati svoje sugrađane u tome što se bore da idućim generacijama ostavimo čist zrak, čistu vodu i čisto tlo jer ovo što se sad događa u mom kraju prijeti upravo tome. Jako sam zabrinuta zbog toga i zato idem na prosvjed – objasnila nam je studentica Nina Miletić pokazujući time i odgovornost, i osvještenost, i odlučnost.
Građansku incijativu došla je danas podržati i SDP-ova saborska zastupnica Maria Blažina, koja je inače završila studij kemijskog inženjerstva na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije i doktorski studij oceanografije na PMF-u, te je magistra kemijskog inženjerstva, ali je i doktorirala na polju geoznanosti. Ona je i do sada u Saboru često vrlo jasno iznosila koji je SDP-ov stav o suspaljivanju otpada porijeklom iz gospićkih ilegalnih odlagališta u cementarama.
– Podržavam prosvjed građana u Labinu za zdravu i čistu Istru jer vjerujem u demokratsko društvo gdje se otvoreno raspravlja o problemima. Građani imaju pravo biti uključeni u proces odlučivanja, pogotovo u izvanrednim situacijama kakva je ova ekološka kriza s kojom nas je suočila dugogodišnja sprega HDZ-ove vlasti i otpadne mafije. Kozmetički potezi poput slanja visoko rizičnog otpada u Koromačno ne rješavaju ništa osim imidža Vlade, ali lokalnom stanovništvu mogu donijeti dugoročne posljedice. Jednom kad se uvede u praksu da se nekontrolirano može ubaciti u peći cementara bilo što što premijeru i upravi tvornice padne na pamet, za određenu novčanu naknadu, tada nestaje svaki trag povjerenja u državu, institucije i naše pravo na kvalitetan život i budućnost – objasnila nam je Maria Blažina zašto je podržala prosvjednu povorku. Potom je objasnila zašto opasnim smatra pretvaranje cementare u Koromačnom u spalionicu otpada iz Gospića i do kakvih sve opasnih posljedica to može dovesti.
– Prema svom sastavu, čak i ako je neopasan otpad iz "big-bag" vreća, ne znači da je prikladan za cementaru. Vrlo heterogen sastav, kao i visok udio organskog materijala, klora i teških metala predstavljaju problem i za tehnološki proces i za kontrolu emisija u okoliš. Emisije koje se suspaljivanjem ovog otpada oslobađaju mogu dovesti do povremeno visoke razine toksičnih spojeva u zraku. Radi se o emisijama dioksina, furana, benzena, toluena, ksilena unutar emisija ukupnog organskog ugljika, tzv. TOC, koji se mjeri na ispustu dimnjaka tvornice. Ove emisije prije svega imaju učinak na ljudsko zdravlje jer se radi o spojevima koji mogu djelovati genotoksično, mutageno i teratogeno. No, s kišom i prodorom u tlo imaju učinak i na žive organizme u neposrednoj okolini, kako na kopnu tako i u moru. Istra se ponosi svojom netaknutom prirodom i organskom proizvodnjom. Međutim, ponosimo se i visokom morskom bioraznolikošću i zdravljem morskog ekosustava. S neodgovornim ponašanjem prema prirodi i nekontroliranim učincima ugrozit ćemo naše najvrijednije resurse. Isto se odnosi i na planirani projekt KoDECO-NetZero koji donosi visok rizik i za ljudsko zdravlje i za okoliš, a planiran je na samoj obali mora. Naš stav je da je projekt u čistoj suprotnosti sa strateškim odrednicama razvoja Istre, kao i Republike Hrvatske u cijelosti. Stoga tražimo da mu se oduzme taj status – kategorična je bila SDP-ova saborska zastupnica Maria Blažina.
Otvori KEKS Pay
