Troškovi stanovanja i režija čine najveći pojedinačni izdatak europskih kućanstava. Slijede hrana i bezalkoholna pića te prijevoz. Kategorija stanovanja odnosi oko četvrtine ukupnih rashoda (12,3% BDP-a) europskih kućanstava, dok hrana i bezalkoholna pića uzmu 13% budžeta (6,8% BDP-a), slično kao i prijevoz. Udjeli tih kategorija u Hrvatskoj znatno se razlikuju od prosjeka EU. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. godinu, struktura kućanskih izdataka u Hrvatskoj pokazuje specifične prioritete tipične za siromašnije zemlje: izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 27% ukupne potrošnje kućanstava, prijevoz je imao udio od 15,5%, dok režijski troškovi i troškovi stanovanja odnose 14,5 eura na svakih sto potrošenih eura u obitelji.
Podaci sugeriraju da su stambeni troškovi u Hrvatskoj, relativno gledano, manji teret nego u mnogim drugim zemljama EU, što može biti djelomično povezano s visokim udjelom vlasništva nad stanovima – čak 91% stanovnika živi u vlastitim stanovima ili kućama. Dodatno, struja, plin i grijanje bili su dugo pod kontrolom države. Visok udio izdataka za hranu objašnjava zašto su hrvatska kućanstva osjetljivija na inflaciju osnovnih potrepština, koja je posljednje tri godine osjetno viša nego u većini članica europodručja. Grupa domaćih autora (Tkalec, Rubil, Žilić) istraživala je učinak inflacije na nejednakosti te je nedavno u Reviji za socijalnu politiku objavila rad u kojem navode da bogatije obitelji znatno više dohotka usmjeravaju na troškove prijevoza, restorana, odjeće, obuće i rekreacije, dok siromašni 63% svog dohotka troše na hranu i režije. Bogatiji slojevi društva više će osjetiti poskupljenje goriva nego poskupljenje kruha ili mlijeka. S druge strane, standard umirovljenika, samohranih roditelja, samaca i drugih socijalno ugroženih skupina može ozbiljno narušiti svako poskupljenje hrane i režija.
Prema ovaj tjedan objavljenim podacima Eurostata o potrošnji kućanstava po namjeni u 2024., izdaci kućanstava u EU iznosili su 51,8% BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2023. (51,9%) i znak zaustavljanja rasta koji je bio vidljiv u prethodnim godinama. Taj je udio i za 2,2 postotna boda niži nego 2014., kada je potrošnja kućanstava činila 54,1% BDP-a. Potrošnja kućanstava najvažnija je komponenta BDP-a svake države i na temelju njezina kretanja mogu se predvidjeti ekonomski ciklusi i razdoblja potencijalne krize. Posljednjih godina europsko gospodarstvo bilježi različite rezultate: zemlje oslonjene na turizam i usluge uglavnom ostvaruju više stope rasta, pa tako i Hrvatska, dok industrijske zemlje, predvođene Njemačkom, još stagniraju ili bilježe tek simbolične pomake nabolje. Komisija je nedavno procijenila da će gospodarstva Njemačke, Italije, Austrije i Francuske iduće godine rasti po stopi od jedan posto, Hrvatska ostaje pri vrhu s neznatno sporijim rastom od ostvarenog u proteklih nekoliko godina, ali i dalje bi to bio solidan rezultat (2,9%).
Hrvatska se ističe po tome što je udio potrošnje kućanstava u BDP-u dosegnuo 70,5%, što je među najvišima u EU, uz Grčku (75,3%) i iza Portugala (66,6%). To pokazuje da potrošnja građana ima vrlo važnu ulogu u ukupnoj potražnji i potrošačkom obrascu zemlje. No, osim domaćih dohodaka, pa i sive ekonomije, na potrošnju znatno utječu i doznake iz inozemstva. Hrvatska se nalazi među državama koje su izrazito ovisne o privatnim doznakama. Njihov je udio u BDP-u oko sedam posto. Svaki šok u raspoloživom dohotku građana, poput energetske krize, rasta kamatnih stopa ili inflacije može, stoga, imati vrlo snažan učinak na cjelokupno gospodarstvo.
Otvori KEKS Pay
Opet brdo izmišljotina, svaki dan si kupim gotov ručak od 1,5 do 2,5 eura, u Konzumu, Sparu, Kauflandu... plus Finimini juhu za 70 centi. Ostane mi i za većeru. A na hranu za jednu mačkicu potrošim 3 do 4 eura. Samo i samo redovito blaćenje Hrvatske tu u ...