Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Ako Milanović ima bilo kakvih dvojbi sa stožerom, može se obratiti Ustavnom sudu'

Ako predsjednik Republike ima bilo kakvih dvojbi u vezi s Nacionalnim stožerom koji je ostvario rezultate bez presedana u EU, onda mu je na raspolaganju Ustavni sud kojem se može obratiti
01. kolovoza 2020. u 15:32 19 komentara 3156 prikaza
Zagreb: Svečano obilježavanje Dana hrvatske diplomacije
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

S ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom razgovarali smo, između ostalog, o rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU i novcu iz EU, o tome što radi hrvatska diplomacija kako bi podržala turizam u vrijeme koronakrize te o odnosima sa susjedima, posebice sa Slovenijom i Srbijom, iz koje se svake godine uoči obilježavanja obljetnice Oluje zaoštri retorika.

Zagreb: Državna tajnica Andreja Metelko Zgombić fotografira sanaciju zgrade ministarstva POTVRĐENO SA ZRINJEVCA Korona u MVEP-u: 4 djelatnika ministarstva imaju COVID-19, 38 ih je u samoizolaciji

Jedan ste od ministara koji su zadržali resor u Vladi. Što su prioriteti ovog mandata, nakon što je odrađeno predsjedanje Vijećem EU?

Uspješno odrađeno predsjedanje Vijećem EU profiliralo nas je visoko u europskoj obitelji - osnažili smo našu državnost i globalnu vidljivost. Sada, na tom tragu, u duhu modernog suverenizma možemo uspješno promicati nacionalne interese. To se osobito odnosi na integraciju u Schengen i europodručje, snaženje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, uz posebnu skrb za Hrvate u BiH i susjednim zemljama. Za nas nema dvojbe, trebamo imati otvorena vrata za zemlje koje se kandidiraju za članstvo u EU, uz istodobno ispunjavanje svih kriterija i provedbu potrebnih reformi. Pitanje napretka i stabilnosti BiH te položaj Hrvata vitalni su hrvatski interesi. Ne zaboravimo pritom i unapređenje strateškog partnerstva sa SAD-om. Pred nama su razni izazovi - uz zdravstvene i gospodarske, tu su i izazovi svjetskom miru, vidljiva kriza politike multilateralizma, trgovinske razmirice, ali upravo zato Europa treba sigurno kročiti dalje. To je razlog za „europskiju" Europu, a ne za povlačenje u sebe. Samo solidarna i ujedinjena Europa, s čvrstim osloncem u zajedničkim vrijednostima, u stanju je prigrliti budućnost.

Za vrijeme predsjedanja nismo mogli na razini Vijeća gurati svoju agendu, kao što je ulazak u Schengen. Predsjedanje je preuzela Njemačka, a sjećamo se da je kancelarka Angela Merkel u Zagrebu najavila da će hrvatski ulazak u Schengen staviti na dnevni red. Ima li najava da će to zaista učiniti i kada?

Hrvatska je u listopadu prošle godine ispunila sve tehničke preduvjete za članstvo u Schengenskom području, a to je potvrđeno i Komunikacijom Europske komisije. Kao predsjedavajući Vijećem EU, nismo mogli Odluku uvrstiti na dnevni red nadležnog Vijeća. Točno je da u tome imamo otvorenu potporu Njemačke koja je naglasak svog predsjedanja stavila na upravljanje krizom COVID-19 koja je utjecala i na Schengenski prostor. Povratak normalnom funkcioniranju Schengena i njegovo proširenje naš su zajednički interes te na najvišim razinama intenzivno radimo na njegovu ostvarenju.

Predsjedanje je većim dijelom proteklo u izvanrednim uvjetima zbog koronakrize. Koliko ste zadovoljni postignutim? Otvoreni su pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, no ima li u drugim državama apetita za nastavak proširenja, što je hrvatski strateški interes? Koliko je Zagrebačka deklaracija jak osigurač da to pitanje ne potone na dno prioriteta?

Mislim da zaista možemo biti zadovoljni postignutim, pogotovo ako uzmemo u obzir da se veći dio našeg predsjedanja odvijao u izvanrednim okolnostima pandemije. Za politiku proširenja ni prije, u uvjetno rečeno normalnim okolnostima, kod mnogih država članica nije bilo prevelikog entuzijazma. Ona se, posebno nakon što Vijeće nije uspjelo postići zajedničko stajalište oko otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom krajem prošle godine, našla u krizi i neki su čak postavljali pitanje ima li ta politika ikakvu budućnost. Stoga je bilo ključno vratiti povjerenje u politiku proširenja. Ulagali smo znatne diplomatske i političke napore da se pitanja proširenja stave na stol Vijeća i da se oko njih postigne konsenzus - u čemu smo nesumnjivo uspjeli.

PBZ PROMO Predanost društveno odgovornom poslovanju i kontinuirana podrška unaprjeđenju razvoja zajednice u kojoj poslujemo u fokusu su PBZ grupe

Hrvatskoj je na raspolaganju rekordan novac iz VFO-a i instrumenta EU nove generacije, čak 22 milijarde eura. Rekli ste da će nastojanje hrvatske diplomacije biti da se što prije apsorbiraju ta sredstva. Kakvu ulogu tu ima diplomacija?

Riječ je uistinu o povijesnom dogovoru koji je dalekosežnog značenja za gospodarski razvoj i socijalni napredak Hrvatske, a za koji se izborio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Tijekom pregovora argumentirao je specifičnosti Hrvatske, kao jedine članice Unije koja je dosad imala na raspolaganju samo jednu cijelu sedmogodišnju financijsku perspektivu. A uloga diplomacije odnosi se poglavito na što žurnije prevođenje političkog dogovora lidera EU u tekst zakonodavnih akata i sektorskih uredbi koje EU treba usvojiti.

Za Hrvatsku i domaću ekonomiju turizam je izuzetno važan sektor. Što radi i kako je angažirana hrvatska diplomacija oko turističke sezone?

Hrvatska diplomacija djeluje proaktivno na nekoliko razina. Unatrag nekoliko mjeseci održavam učestale kontakte s kolegama ministrima, putem brojnih videokonferencija usklađujemo djelovanje i razmjenjujemo informacije, a s nekima sam imao priliku i osobno se susresti. Naša diplomatsko-konzularna predstavništva izvještavaju o svim mjerama u Hrvatskoj prema relevantnim institucijama u državama primateljicama, dok naše službe na Zrinjevcu komuniciraju prema stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj. Prema tome, kanale komunikacije držimo otvorenima, a informacije pravodobnima i transparentnima, kako bismo što učinkovitije pružili argumente da je Hrvatska sigurna destinacija.

Iako postoje preporuke, koliko ima politiziranja u odlukama pojedinih država da drugu državu stave ili ne stave na crvenu listu? Koliko je Hrvatska iskoristila politiku da održi granice otvorenima, posebno sa susjednim državama, poput Slovenije i Mađarske?

Rekao bih da je i tu najvažnija komunikacija, na političkim, ali i stručnim razinama, upravo je zato važno imati dobre odnose sa susjedima. Ako ne njegujemo odnose, naši građani to prvi osjete. Zbog dobre suradnje postignuto je razumijevanje o brojnim pitanjima, od nesmetanog protoka roba do olakšanog kretanja prekograničnih radnika.

VIDEO Na graničnom prijelazu susreli se Radman i mađarski kolega Peter Szijjarto

Slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar rekao je da Slovenija neće zatvarati granice s Hrvatskom za svoje turiste. Kakve su informacije iz Austrije, odakle dolazi velik broj turista?

Putovanja između Hrvatske i Austrije već se dulje vrijeme u oba smjera odvijaju bez ograničenja, vjerujemo da će tako i ostati. Velik broj gostiju iz Austrije je i ovu godinu izabrao Hrvatsku za svoj odmor, što nam je iznimno drago. Važno je da se svi zajedno pridržavamo epidemioloških mjera i uputa kako bi situacija ostala ovako povoljna u obje zemlje.

Predsjednik Zoran Milanović naziva Stožer civilne zaštite paraustavnim tijelom. Je li potrebno uvesti izvanredno stanje kako bi odluke bile pravno valjane?

Vjerujem da će se građani složiti sa mnom u jednom: možemo biti sretni što su takvi vrhunski stručnjaci kao što su članovi Nacionalnog stožera od prvog dana rukovodili krizom, jer samo su zahvaljujući njihovim brzim reakcijama i stručnim procjenama poduzete pravodobne mjere koje su spasile stotine i stotine života. Ako predsjednik Republike ima bilo kakvih dvojbi u vezi s Nacionalnim stožerom, onda se može obratiti Ustavnom sudu - želi li ispitati ustavnost rada Stožera koji je odlično radio u gotovo nemogućim uvjetima i ostvario rezultate koji su bez presedana u Europskoj uniji.

Jeste li instalirali aplikaciju za praćenje zaraze COVID-19?

Jesam, i potičem svakoga da učini isto, jer to je odgovorno i solidarno.

I ove godine, kao i svake dosad, uoči obljetnice Oluje zaoštri se retorika između Beograda i Zagreba. Tamošnji ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je poziv potpredsjedniku Vlade RH Miloševiću da dođe na proslavu Oluje nazvao "neviđenom političkom provokacijom" jer Hrvatska ne traži da se na proslavi pojavi predstavnik Srbije, nego Srbin, i to iz Hrvatske. Kako odgovarate na te kvalifikacije?

Nažalost, takve poruke su miješanje u unutarnju politiku jedne suverene države. Oluja je legalna i legitimna oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, koja je vratila okupirana područja u ustavno-pravni poredak RH. Mislim da je dobra poruka da potpredsjednik Vlade Boris Milošević dolazi u Knin, kao i što će ministar Medved ići u Grubore. To je dobar iskorak u razumijevanju naših odnosa, kao i doprinos u prevladavanju pojedinih nasljeđa prošlosti te okretanju prema budućnosti.

Zagreb: Gužve na graničnom prijelazu Bregana sastanak ministara Slovenska vlada ne razmišlja o pooštravanju režima s Hrvatskom ni zatvaranju granica

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, i to zbog protivljenja niza zemalja, ne samo Hrvatske. Kakva je realno europska perspektiva Srbije u ovom trenutku?

Pristupni proces Srbije traje sada već gotovo sedam godina, a do sada je otvorila tek nešto više od polovice poglavlja - 18 od 35. Ne samo mnoge države članice EU, već i Europska komisija, ali i brojne međunarodne nevladine organizacije i nezavisni novinari ukazuju na izostanak napretka kao i na zabrinjavajuće negativne trendove kad je riječ o vladavini prava i stanju demokracije u Srbiji. Spora dinamika otvaranja poglavlja, a posebno činjenica da Srbija tijekom hrvatskog predsjedanja nije otvorila nijedno poglavlje vrlo je očit pokazatelj da su države članice svjesne svih negativnih trendova u Srbiji i očekuju napredak.

Niz je otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije - od onih humanitarnih, poput sudbine nestalih, do tamošnjeg neprimjenjivanja Međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina. Bilateralno se do sad, vidimo, nisu mogla riješiti. Preostaje li samo rješavanje putem EU pregovora?

Niz pitanja koja su za Hrvatsku iznimno bitna u bilateralnim odnosima, kao što je 1871 nestala osoba, procesuiranje ratnih zločina ili pak položaj nacionalnih manjina, pitanja su vladavine prava i temeljnih prava, i dio su ukupnih obveza Srbije unutar poglavlja 23 koje je ključno za ukupni napredak Srbije na europskom putu. Mi kontinuirano i redovno pratimo ispunjavanje svih obveza Srbije iz pristupnog procesa i pri ocjenjivanju napretka smo strogi, ali pošteni i to vidimo kao najbolji način za postavljanje temelja za buduće bolje odnose.

Slovenski kolega Logar pozvao vas je da zaplivate u slovenskom Piranskom zaljevu. Ako prihvatite tu ponudu, gdje biste zaplivali, odnosno biste li ušli u more u području u kojem hrvatski ribari dobivaju kazne?

Rado ću zaplivati i u Savudrijskoj vali koja nas povezuje sa susjedima. Ono što je ključno jest riješiti otvorena pitanja i graditi budućnost. A kao zalog budućnosti, kazne hrvatskim ribarima trebaju biti stvar prošlosti.

Zagreb: Ministar Gordan Grlić Radman održao videokonferenciju s ministrima EU više od 22 milijuna eura Grlić Radman zadovoljan samitom EU: Hrvatska diplomacija nastojat će što prije apsorbirati sredstva

Kada se može očekivati susret premijera Slovenije i Hrvatske?

Premijer Plenković i premijer Janša već su se nedavno i sastali u Otočcu ob Krki i razgovarali o zajedničkim naporima u borbi protiv COVID-19. Suradnja je dobra. Vidljiv je novi pozitivan zamah u našim odnosima, komunikacija je na svim razinama olakšana i učestala, što je u vrijeme pandemije vrlo važno kako bismo lakše razmjenjivali informacije i koordinirali mjere. Okrećemo novu stranicu i gradimo povjerenje - uvjeren sam da će to biti dobar temelj za rješavanje svih pitanja koja su nam posljednjih godina bila veliki teret.

Mogu li se uskoro očekivati pregovori sa Slovenijom oko granice, od čega Hrvatska ne odstupa? Mislite li da je taj problem moguće riješiti za dvije godine, kako kaže vaš slovenski kolega?

Nismo se umorili od ponavljanja prijedloga da nastavimo pregovore, a nismo ni pod vremenskim pritiskom - važna je dobra volja s obje strane.

Na sastanku sa slovenskim ministrom spominjala se Inicijativa 3 mora. Koji je Vladin stav (MVEP), koliko je angažirana oko projekata u sklopu te inicijative te postoji li namjera da se pridruži Investicijskom fondu inicijative?

Smatramo da Inicijativa triju mora predstavlja naš gospodarski interes i pridonosi smanjivanju razlika između „stare" i „nove" Europe kroz integriranje tržišta unutar Unije, kontinuiranu opskrbu energentima uz niže cijene te ostvarivanje punog gospodarskog potencijala. Upravo zato snažno podupiremo ciljeve i prioritete ove Inicijative, a MVEP predstavlja središnju točku unutar koje će se koordinirati i usmjeravati aktivnosti. Podsjećam da je Hrvatska, kao suosnivač Inicijative, 2018. u Bukureštu potpisala pismo namjere vezano uz osnivanje Investicijskog fonda, čime je iskazala snažnu predanost Fondu, jer je gradnja infrastrukture neizbježan preduvjet modernog ekonomskog razvoja.

Germany takes over the EU Council Presidency Gordan Grlić Radman 'Njemačka je proširenje EU uzela kao jedan od zadataka, što potvrđuje da smo bili u pravu'

Kako komentirate ponudu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se u slučaju da Beograd prizna nezavisnost Kosova isti status da i srpskom entitetu u BiH koji bi se potom priključio Srbiji?

Hrvatska poštuje i snažno podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Nama su takve ideje potpuno neprihvatljive. Podržavamo dijalog Srbije i Kosova koji će voditi ka sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, pri čemu je ključno da rješenje do kojeg se u dođe u dijalogu mora pridonositi stabilnosti u cijeloj regiji jugoistočne Europe.

Drugi put su devastirani spomenici hrvatskim braniteljima u Općini Ravno u BiH. Je li reakcija tamošnje vlade i vlasti primjerena?

Mi smo oštro osudili čin oskvrnuća spomenika hrvatskim braniteljima koji su neupitan simbol pobjede u Domovinskom ratu. Žrtva hrvatskih branitelja temelj je ove države, a spomenici podignuti njima u čast podsjetnik su na povijest koju ne smijemo zaboraviti. Pozvali smo nadležne institucije BiH, a očekujemo da će to i učiniti, da osude ovakvu eskalaciju mržnje te pronađu i sankcioniranju počinitelje.

Obično se ministrima imovina povećava, a vama se smanjila. Isplati li vam se financijski biti ministar?

Često se znam našaliti da se imovina s troje djece brzo smanjuje. No prihvatio sam ovu dužnost iz časti i ponosa što mogu biti u službi zastupanja hrvatskih interesa. Predsjednik Vlade Andrej Plenković ukazao ponovno mi je povjerenje i tu nema prostora ni za kakve računice, već idemo što prije zasukati rukave na dobrobit hrvatskih građana i hrvatske Domovine.

Bejrut
PRELIMINARNI REZULTATI ISTRAGE
Ekskluzivno otkrivamo što je uzrok eksplozije u Libanonu: Riječ je o ljudskoj pogreški
Pripazite se, s toplim vremenom stižu i ljetne prehlade!
  • mirotvorac:

    Ovi brišu komentare i zato imaju desetke čitatelja.

  • kradoljub.profiter:

    Zar je tako teško napraviti jednu sjednicu i za 5 minuta riješiti problem ilegalnog stožera ili je stvarno prijevara u pitanju i ne želite biti krivi za ništa?

  • Avatar Observer
    Observer:

    Vidljivo je da kod vladajucih postoji tolika opsesija i zalaganje za ulazak Srbije u EU, ali u isto vrijeme ne znaju objasniti koji je tu interes Hrvatske, pored cinjenice da imaju zelju da opet budemo u zajednickoj drzavi makar se ona zvala i EU.