Kako glasati u nedjelju na izborima za EU parlament na kojima Hrvatska bira ukupno dvanaest europarlamentaraca na novi petogodišnji mandat detaljno je objašnjeno i na stranicama Državnog izbornog povjerenstva i na posebno kreiranoj stranici Europske unije za EU izbore. Glasovanje traje neprekidno od 7 sati do 19 sati, a birališta se zatvaraju u 19 sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje. Prenosimo vam najvažnije informacije, odnosno odgovore na najčešće pitanja koja se tiču nedjeljnih izbora.
1. Gdje se sve provode izbori za Europski parlament?
Birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu. Birači druge države članice Europske unije glasuju na biračkim mjestima na području RH određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili privremenog boravišta. Birači koji nemaju prebivalište u RH glasuju na biračkim mjestima određenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.
2. Mogu li birači glasati na biračkom mjestu izvan mjesta svog prebivališta u Hrvatskoj ili inozemstvu?
Ako se birači na dan izbora zateknu izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu, mogu glasati na drugom biračkom mjestu u Hrvatskoj ili u inozemstvu ako su najkasnije 10 dana prije izbora podnijeli zahtjev nadležnom tijelu državne uprave.
3. Treba li se registrirati prije izbora i koje sve dokumente birač treba imati na biračkom mjestu?
Prethodna registracija nije potrebna, no ako ste nedavno mijenjali adresu, svakako provjerite jeste li upisani u registar birača (https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/). Svaka biračica i birač koji želi pristupiti glasovanju na biračkom mjestu mora se prethodno identificirati – u pravilu s pomoću osobne iskaznice ili putovnice, a iznimno uz predočenje vozačke dozvole odnosno druge javne isprave s fotografijom temeljem koje se nedvojbeno može utvrditi identitet birača.
4. Mogu li glasati putem pošte, online ili opunomoćiti drugu osobu da glasa umjesto mene?
U Hrvatskoj ne postoji mogućnost glasanja putem pošte, online, niti je moguće opunomoćiti drugu osobu da glasa umjesto vas.
5. Mogu li glasati u Hrvatskoj ako sam iz druge države članice EU?
Da, možete, no za glasanje ste se morali registrirati najkasnije do 26. travnja 2019. godine.
6. Kako se obavlja glasovanje?
Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati u ime druge osobe. Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću. Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas, zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.
7. Kada je glasački listić nevažeći?
Nevažeći glasački listić je neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je kandidacijsku listu glasovao, glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista, glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih kandidacijskih lista, a nije zaokružio jednu od kandidacijskih lista.
8. Kako će zastupnici za EU parlament biti izabrani u Hrvatskoj?
Sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih članova svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijskog glasanja. Birači tako mogu navesti svoje preferencije unutar stranačke liste koju biraju. Kandidati koji dobiju najviše preferencijskih glasova imaju veću šansu biti izabrani.
9. U kojim je sve zemljama glasanje obvezno?
Glasanje je obvezno u pet zemalja: u Belgiji, Grčkoj, Bugarskoj, na Cipru i u Luksemburgu. U Belgiji i u Luksemburgu nepoštovanje obveze je kažnjivo. U tri ostale zemlje, sankcije, kada postoje, su blaže.
10. Kolika je zastupljenost žena po listama u zemljama?
Rodne kvote za kandidacijske liste ima 11 država članica. Liste u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu moraju sadržavati jednak broj žena i muškaraca dok u Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj na listama mora biti najmanje 40 posto žena, odnosno podzastupljenog spola, u Poljskoj 35 posto, u Grčkoj i Portugalu 33 posto. U Rumunjskoj je propisano da mora biti najmanje jedna žena na svakoj listi. Neke od tih zemalja propisale su mjere koje trebaju osigurati da žene na listama budu na onim pozicijama s kojih realno mogu biti izabrane, ali sankcije još nisu ozbiljne. Liste koje ne zadovoljavaju pravila u Grčkoj se poništavaju, dok u drugim zemljama, među kojima su Francuska i Luksemburg, za kršenje pravila nisu predviđene kazne.
Pohodimo vazne izbore.Ako nasi listici ostanu prazni,Zna se tko ce to iskoristiti.Gospodin Lovro radi danima po 20 sati.