Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 171
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Na čelu 29 godina

Franjo Topić je izgradio HKD Napredak, jedno od najvećih kulturnih društava u Europi

HKD Napredak
Foto: HKD NAPREDAK
1/5
16.07.2018.
u 16:56

Koliko god izgledalo paradoksalno, ističe Topić, Napredak je u ratu stasao u ozbiljnu kulturnu i društveno važnu udrugu

U Napretkovom klubu Lira u četvrtak 11. srpnja 2019. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Središnje uprave HKD Napredak.

Bila je to prva sjednica koja od obnove HKD Napredak 1990. godine nije održana pod predsjedanjem prof. dr. Franje Topića, koji je skoro tri decenije bio na čelu najznačajnijeg kulturnog društva u Hrvata. Jer nakon što je Napredak zabranjen od strane jugokomunističkih vlasti 1949. godine i svoj radio obnovio 1990., na čelu Društva bio je prof. dr. Topić, koji je jednoglasnom odlukom svih zastupnika na 66. Glavnoj skupštini HKD Napredak u subotu 6. srpnja u Sarajevu izabran za počasnog predsjednika Društva, što je bila želja svih Napretkovaca.

Složit ćemo se kako je samo osoba iznimne energije, volje, umješnosti i hrabrosti, koju posjeduje Topić, mogla iz ničega izgraditi društvo koje može biti na ponos njemu, njegovim suradnicima i cijelom hrvatskom narodu. Ostat će svakako upamćen kao čovjek koji je dao velik doprinos promoviranju dijaloga između Hrvata, Bošnjaka i Srba i svih građana, ali i kao svećenik i kao predsjednik HKD Napredak koji je širio nadu i optimizam, poticao na ljubav prema domovini i pozivao ljude da ostanu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Za to je nagrađivan brojnim međunarodnim i državnim nagradama i priznanjima, a nedavno mu je uručena i najveća nagrada grada u kojem je proveo najduži dio života i rada, nagrada Grada Sarajeva. Grada koji je i na taj način odao priznanje čovjeku koji je tijekom tisuće dana opsade Sarajeva u ratu pomagao, promovirao kulturu, širio optimizam, poticao na ljubav i praštanje, a ne na mržnju i osvetu.

U svom obraćanju na Skupštini, dr. Topić je podsjetio što je to Napredak učinio u protekli 29 godina, koliko je bio na njegovom čelu:

– Ovo je poseban dan, možda najvažnija Skupština nakon obnoviteljske, jer dok se završava jedna era Napretka, druga počinje – kazao je.

Obnova Napretka

– Obnova Napretka je počela u proljeće 1990. još u komunizmu i u Jugoslaviji. Prvi demokratski izbori u BiH su bili 18. studenoga 1990. Komunizam je u načelu bio protiv nacionalnih i vjerskih društva. Bilo je to vrijeme zanosa za najavljenom i očekivanom slobodom, jer valja podcrtati u komunizmu je bilo malo slobode. Obnoviteljska skupština je održana 29. rujna 1990., nešto prije izbora podsjetio je Topić te dodao kako su odlučili graditi društvo koje će okupljati i uključivati, a ne isključivati.

Novi i stari predsjednik HKD Napredak dr.Čiča i prof. dr.Topić s dopredsjednicima Napretka i članovima Središnje uprave
Foto: HKD Napredak

– Nismo imali ni kvadrata prostora, ni marke, ničega. Bio sam predsjednik, tajnik, blagajnik, vozač… U to vrijeme mnoge su se podružnice obnovile vrlo brzo, što je potvrđivalo misao rečenu na obnoviteljskoj Skupštini kako je Napredak kao feniks i da će se podignuti iz pepela. U obnovi velik doprinos je dala Crkva i nova hrvatska i druga vlast, prisjeća se prof. Topić i dodaje:

– Kako sam bio predsjednik Napretka i upravitelj i Bogoslovije, ponekad se nije vidjela jasna granica između ove dvije institucije, ali je to funkcioniralo dobro, o čemu mogu posvjedočiti obje strane i ovdje neki prisutni tadašnji dužnosnici. Bogoslovija je davala materijalni i duhovni okvir, a Napredak je ispunjavao sadržajem.

Mnoge stvari i djelovanje bitno je obilježio a i uvjetovao rat. U ratu su posebna pravila jer je stalna smrtna opasnost, a ništa nije vrjednije od ljudskog života. Rekli smo, prisjeća se Topić gladnom čovjeku treba prvo dati komad kruha, pa onda pjevati, tako smo i registrirali Napredak i kao humanitarno društvo da bismo mogli legalno funkcionirati. Ali nismo prestali ni pjevati. Mi smo bili uvjereni da u srazu oružja i ideja na koncu pobjeđuju ideje i to se pokazalo točnim i u ovom ratu no nažalost uz veliku cijenu ubijenih i ranjenih, neviđenih patnji, gladi, straha i beznađa. Našim djelovanjem nastojali smo unatoč skromnim snagama održavati živom nadu i vjeru u život.

HKD Napredak je prvu kulturnu manifestaciju u ratnom Sarajevu priredio 30. svibnja 1990. Mnoge su podružnice bile aktivne u nenormalnim prilikama. U tri i pol godine rata Središnjica u Sarajevu je s Bogoslovijom podijelila 403.000 obroka. Samo se jedan dan nije kuhalo, kaže Topić. Sam Napredak je podijelio 436 tona hrane i lijekova, ali sveukupno dao je nemjerljivo veće i više ljudske i društvene vrijednosti.

Za rad cijelog Napretka u ratu i posebno Središnjice bile su posebno važne podružnice u Splitu i Zagrebu.

Koliko god izgledalo paradoksalno, ističe Topić, Napredak je u ratu stasao u ozbiljnu kulturnu i društveno važnu udrugu. Dok su mnogi bili zbunjeni, skamenjeni i kukavni što je i sasvim razumljivo, dok su se zaustavile škole, muzeji, kazališta do sustava i tvornica, Napredak je radio kao da rata nema. U tim neljudskim okolnostima pri Središnjici su nastale brojne Napretkove udruge. Posebno treba istaknuti kako je Napredak bio organizator dolaska 105 gospodarstvenika iz Hrvatske u ožujku 1996. godine. To je bio prvi civilni zrakoplov koji je sletio u Sarajevo samo tri mjeseca poslije potpisivanja Daytona i time bitno povećana gospodarska suradnja RH i BiH.

Širi društveni rad

– Kad je 1993. godine počeo sukob Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane ionako tragična situacija se još pogoršala. U želji da spriječimo sukob i sačuvamo što više ljudskih života osnovan je 10. rujna 1993 Hrvatski koordinacijski odbor u kojem je bila Nadbiskupija, Provincija, HVOm HDZ, HSS i Napredak. Po mom sudu najvažnije je bilo organiziranje Sabora Hrvata, 6. veljače 1994. godine, koji je pomogao zaustavljanju rata između Armije i HVO-a, ističe prof. Topić.

HKD Napredak na čelu s F. Topićem bio je jedna od stupova opstanka ratnog Sarajeva pa tako književnik M. Marjanović ističe: „da u Sarajevu, tijekom ovoga rata, nismo imali Napredak kao kulturno središte Hrvata, mrak apokalipse ugasio bi sasvim svjetlost našega duha, čamotinja i očaj bili bi njegova konstanta“

Napredak danas

Danas je HKD Napredak neosporno postao veliko društvo. Ima 63 podružnice, preko 40 orkestara i folklornih grupa, NK Sašk Napredak, 3 šahovska kluba, boćarski klub, knjižnicu s preko 35.000 knjiga itd. Napredak je u 2018 organizirao 547 manifestacija, a od obnove 9993 manifestacije. Napredak nije zaboravio ni početnu misiju: Stipendije. I za ovu akademsku godinu Središnjica je podijelila 33 stipendije u visini oko 40.000 €.

– Ne trebaju nam prazne kuće i pusta zemlja, ponavalja Topić. Trebaju nam ljudi i to što bolji i što obrazovaniji. Lijepo je saznanje da imamo i novih stipendista vrlo uspješnih i to raznih profesija, s ponosom ističe jedan od najvećih humanitaraca u modernoj BiH.

Međunarodne aktivnosti

Napredak je, hvala Bogu, ističe Topić odavno prešao granice BiH i RH. pa kaže:

– Osim naših brojnih podružnica u Austriji, Njemačkoj, Americi i Kanadi malo se ističe da je Napredak član nevladinog odjela Ujedinjenih naroda. Naša plodna i prijateljska suradnja s Kršćanskim radničkim pokretom MCL traje preko 12 godina. Napredak je od 2010. godine član Europskog centra za radnička pitanja EZA-e. EZA ima 74 članice od Portugala do Baltika i član je Europske unije, i tako je posredno Napredak postao član Europske unije.

Opća društvena pitanja

Čovjek je istovremeno pojedinac, ali i društveno biće i ne smije reći što me briga kakvo je društvo Topićeva su razmišljanja.

– Mi smatramo da je strateški hrvatski interes opstanak Hrvata u BiH, da je to i globalni i katolički interes. Unatoč i usprkos svemu, sačuvali smo ključnu osovinu, tronožac jedinstvenog Napretka: Sarajevo, Mostar, Zagreb. I ono što bi bilo još važnije jest: da BiH postane članica NATO-a, barem da ljudi budu sigurni kako neće biti rata – zaključuje Topić ističući kako nema svetog rata, samo je mir svet.

Ekumenizam, dijalog i pomirenje

HKD Napredak radi djelom i istinom na pomirenju i ekumenizmu kao i na dijalogu. Na pitanje o principima rada Društva Topić rado ističe nekoliko postulata, prvotno kaže držimo se onog zlatnog pravila: Što želite da ljudi vama čine, to činite i vi njima. Sve što je dobro, to je i božansko, prema tome tko god čini dobro, čini nešto božansko. Bili smo uvijek pozitivno orijentirani i uvijek smo širili, posebno u najtežim vremenima optimizam. Beskrajno je važno u ovoj često posvađanoj zemlji uočiti kako se još nikad nije dogodilo da neki naš sugrađanin druge vjere i nacije neće nastupati za Napredak. To samo pokazuje kako je, što često s radošću ističem, zaključuje Topić Napredak sav hrvatski, sav bosanski, sav hercegovački i sav naprosto ljudski.

Povlačenje s dužnosti predsjednika Društva

Godinu prije isteka mandata Topić se povukao s mjesta predsjednika smatrajući da je Središnja uprava kvalitetna, Stručna služba funkcionalna, a Napredak konačno i prvi put od obnove samoodrživ.

– Kontinuitet rada, zalaganja, angažmana, nešto je što je povezano za samu bit Napretka. Želim da se to i nastavi, naglašava Topić i nastavlja:

– Napredak je misija, koju svi Napretkovci trebaju nastaviti živjeti. Pod izabranim motom: Ne ljubimo riječju i jezikom, već djelom i istinom!

Franjo je Topić još jednom istaknuo kako  ni za što ne bi zamijenio BiH i ponavlja da je za njega svugdje život proza, jedino u BiH je poezija.

Iako će ostati aktivan unutar Središnje uprave Društva ne smijemo zaboraviti kapetana Napretkova broda, prof. Franju Topića koji je od oronule lađe napravio jedrenjak. Ostaje kao počasni predsjednik u novoj Središnjoj upravi ploviti dalje vođeni postulatima koji su ostavljeni još od 1902.  a mi danas u slobodi možemo i znamo upravljati velikim Napretkovim brodom vođeni kršćanskim principima, nacionalnim ponosom i ekumenskom širinom.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije