Politika gomilanja tržištu nepotrebnih zanimanja koji će svoju karijeru nastaviti na burzi nastavlja se i ovogodišnjim upisivanjem na fakultete. Među nezaposlenima gomilat će se još ekonomista, novinara, elektroinženjera, strojarskih, poljoprivrednih, šumarskih i arhitektonskih inženjera koje statistika nezaposlenosti broji na tisuće. Upisne kvote koje određuju sveučilišta nisu u skladu s potrebama tržišta i predviđanjima koja će nam zanimanja trebati. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je prije najavilo da će u suradnji s ostalim ministarstvima napraviti plan potrebnih zanimanja, prebacilo je sada lopticu na autonomiju sveučilišta i njihovu ovlast određivanja kvota.
Demagoški pojam
Na sveučilištima druga realnost. Situacija je na koju se godinama upozorava, a opetovao ju je i ministar zdravlja Rajko Ostojić, da na tržištu nedostaje liječnika i medicinskih sestara, a da ministarstvo ne želi financirati Medicinski fakultet i platiti im obrazovanje studenata. Sveučilište u Zagrebu i lani je Medicinskom fakultetu odobrio upis 300 studenata (60 studenata više nego prije), no troškove studiranja trebalo im je pokriti ministarstvo što se nije dogodilo. Mario Cvek, s Medicinskog fakulteta, kaže da bi fakultet dug ministarstvu i oprostio jer nisu u minusu, no žele da im ubuduće plaćaju.
– Mi smo jedan od najskupljih fakulteta po zahtjevnosti obrazovanja, no uvijek smo dobivali “zlatnu sredinu” cijene školovanja studenta. Sada smo pristali da nam ministarstvo isplati i najniži iznos samo da nam plate za svih 300 studenata, no još nam nisu odgovorili – kaže Cvek. Upozorava da će sadašnji studenti u liječničku struku ući tek za desetak godina.
– Ostat će praznina u “srednjoj generaciji” jer se kadar nije pripremao. Primjerice, samo naš fakultet od 2010. do 2014. ostaje bez 74 profesora – upozorava.
Istodobno, Sveučilište je smanjilo kvotu za politologe i novinare za 40 i ove će se godine upisati 250 studenata. No kvota nije smanjena zbog zasićenosti tržišta nego, kao i na ostalim fakultetima, ispunjenja uvjeta za provođenja bolonjskog programa.
– Tri godine smanjujemo kvotu jer moramo uskladiti broj studenata s brojem nastavnika i kvadraturom prostora. Svjestan sam zahtjeva tržišta, ali to je više demagoški pojam jer je nerealno predvidjeti budućnost na koju mnogo toga utječe. Što bismo sada kazali ljudima da smo ih prije pet godina poticali da upišu građevinsku struku? – kaže Goran Čular, prodekan Fakulteta političkih znanosti.
Promijeniti praksu
Napominje da se politolozi ne zapošljavaju na tržištu nego uglavnom u javnim službama koje ovise o politici i zakonima te kako treba promijeniti praksu da se na mnoga mjesta traže pravnici, a isti posao mogu raditi ljudi drugih humanističkih struka. Također, kaže da nam se iduće godine otvara tržište cijele Europske unije.
Tako je svejedno, programi su zastarjeli i nekonkurentni. Prosječni lječnik medicine treba 2-3 godine doškolovanja i dodatnih ispita da bi mogao iz Hrvatske ići raditi recimo u Kanadu ili Australiju a slično vrijedi i za ostale struke. Društveno-humanističke i sličnene grane pate od slabog znanja jezika i nikome nisu zanimljive ni u Hrvatskoj ni u svijetu. Ukratko diploma toaletni papir.