Dok ekološka afera u Gospiću ponovno otvara pitanje zbrinjavanja otpada, stručnjaci upozoravaju da se dio problema može rješavati upravo energetskom oporabom, odnosno korištenjem otpada kao goriva u industrijskim postrojenjima. O toj se temi govori i na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „Waste to Energy IV – od otpada do strateške energije“, koja je u četvrtak počela u Slavonskom Brodu i okupila brojne stručnjake, predstavnike institucija i kompanija.

Posebno je aktualan slučaj oko približno 650 do 700 tona otpada iz Gospića, predviđenog za energetsku oporabu u cementarama Našicecement u Našicama i Holcimovoj cementari u Koromačnom. Predsjednik Međunarodne akademije održivog razvoja Tomislav Lukić ističe kako za takav postupak postoje stroge kontrole.

– Proces energetske oporabe otpada u cementarama apsolutno je siguran za okoliš, pogotovo što obje cementare koje termički oporabljuju otpad, Koromačno i Našice, imaju visok stupanj kontrole ulaznog materijala. Taj materijal mora zadovoljiti kriterije da bi ušao u cementnu peć – kaže Lukić.

Objašnjava kako cementna tehnologija ne dopušta materijale koji bi mogli poremetiti proizvodni proces, među kojima su klor i sumpor. Svaka šarža pripremljenog otpada prije ulaska u cementaru prolazi kontrolu, a uzorci se uzimaju iz kamiona i analiziraju u akreditiranim laboratorijima. Materijal koji ne zadovoljava propisane kriterije ne ulazi u peć.

– Nema nikakvih spornih elemenata vezano za termičku oporabu tog dijela otpada. Ne govorim o ukupnoj količini otpada u Gospiću, nego o 650 do 700 tona otpada namijenjenog za cementare. To je vrlo mala količina jer oni dnevno oporabljuju velike količine otpada – naglašava Lukić.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen ističe pak da materijalna i energetska oporaba nisu konkurentski, nego međusobno povezani procesi. Prioritet je, kaže, odvajanje otpada na kućnom pragu, ponovna uporaba i recikliranje, dok dio otpada koji se više ne može materijalno oporabiti treba adekvatno zbrinuti.

Upravo za taj dio sustava, smatra Balen, energetsku oporabu treba razvijati.

– Energane izgrađene u skladu s pravilima struke i po ugledu na najbolje europske prakse smjer su kojim trebamo ići – poručuje Balen, podsjećajući da je Fond već financirao projektnu dokumentaciju za prvu takvu energanu u Centru za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku.

Balen navodi i da je Vlada preko Fonda i resornog ministarstva posljednjih godina osigurala gotovo 500 milijuna eura za gospodarenje otpadom, komunalnu infrastrukturu i sanaciju crnih točaka, dok se istodobno razvijaju centri za gospodarenje otpadom diljem Hrvatske.

– Energetska oporaba je smjer kojim želimo ići – zaključuje Balen.

inspirirajte se

Što se sve ovog rujna nosilo na špici? Donosimo pregled najbolji izdanja iz Zagreba

BIVŠA KANDIDATKINJA

Povećala je grudi, ne živi u Hrvatskoj, a evo kako izgleda: Bila je zvijezda Big Brothera, a danas joj je život potpuno drukčiji

KUĆNI LJUBIMCI

Vjerujete li vi u njih? Ovo je 8 najvećih laži o mačkama koje se prenose generacijama

najslabije točke

Pokvarena klima može biti skuplja nego što mislite: U pitanju nije samo vrućina

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

Stigla nova velika pogodnost za hrvatske umirovljenike, izdvojeno je više od 22 milijuna eura