Eksplozija bespilotne letjelice na sjeveroistoku Bugarske ponovno je otvorila pitanje sigurnosti zračnog prostora zemlje, ali i izazvala političke prijepore oko odgovornosti za incident. Dron je u subotu pao na polje suncokreta nedaleko od sela Kardam, svega stotinjak metara od graničnog prijelaza prema Rumunjskoj. Nakon pregleda ostataka letjelice bugarsko Ministarstvo obrane utvrdilo je da se radi o dronu-mamcu tipa Maja, ukrajinske proizvodnje. Takve se letjelice koriste kako bi aktivirale, ometale ili zavarale neprijateljske protudronske i protuzračne sustave. Bugarske i ukrajinske vlasti zasad su suglasne da incident nije bio namjeran. Riječ je, međutim, o prvom slučaju eksplozije takvog drona na bugarskom teritoriju od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, zbog čega je događaj vrlo brzo dobio i političku dimenziju.
Bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je pozvalo ukrajinskog veleposlanika na razgovor te naglasilo da je "svaki neovlašteni ulazak u bugarski zračni prostor neprihvatljiv". Ukrajinska strana poručila je kako će u potpunosti surađivati s bugarskim institucijama radi utvrđivanja svih okolnosti. Eksplozija se dogodila u subotu u 8.10 sati po lokalnom vremenu. Policijska ophodnja koja se nalazila u blizini graničnog prijelaza Kardam, na bugarsko-rumunjskoj granici, čula je snažan prasak, nakon čega su policija i vojska locirale mjesto pada i osigurale područje. Bugarski premijer Rumen Radev u prvom je obraćanju javnosti rekao da u incidentu nije bilo ozlijeđenih niti je nastala šteta na infrastrukturi. Ustvrdio je, međutim, da je dron nosio "znatnu količinu eksploziva".
Pripadnici službi koji su bili na mjestu pada opisali su posljedice znatno manje dramatično. Prema njihovim navodima, eksplozija nije ostavila ni krater, a oštećeno je tek nekoliko stabljika suncokreta. Posebnu pozornost privukla je lokacija na kojoj se incident dogodio. Dron je pao otprilike kilometar od bugarske kompresorske stanice na trasi Transbalkanskog plinovoda koji povezuje Tursku i Ukrajinu, dok se u neposrednoj blizini nalazi i rumunjska postaja. Zbog toga se u prvim satima nakon eksplozije pojavila sumnja da je energetska infrastruktura možda mogla biti meta. Radev je potom upozorio i na problem u sustavu nadzora zračnog prostora. Prema njegovim riječima, letjelicu nisu registrirali ni bugarski ni rumunjski, ali ni drugi radari NATO-a. To je, smatra, pokazatelj nedostatka suvremene tehnologije sposobne za otkrivanje malih dronova koji se kreću na vrlo malim visinama.
Incident kod Kardama tako je postao ozbiljno upozorenje bugarskim vlastima o postojećim nedostacima u obrambenom sustavu zemlje. "Da, trebaju nam novi protudronski sustavi koje treba brzo kupiti", izjavio je ministar obrane Dimitar Stojanov u ponedjeljak u intervjuu za javnu televiziju BNT. Bugarska je posljednjih mjeseci već pojačavala protuzračnu obranu na sjeveroistoku države, ponajprije zbog sve češćih slučajeva ulaska dronova u zračni prostor susjedne Rumunjske. Ipak, te mjere nisu bile dovoljne da bi se spriječio najnoviji incident. Stojanov je najavio da bi Bugarska preko europskog mehanizma SAFE željela nabaviti do deset protudronskih i sustava za elektroničko ratovanje, kao i ubrzati kupnju novih radara. Istodobno je priznao da ni takva ulaganja ne bi bila dovoljna za "sveobuhvatnu pokrivenost" teritorija države. "Ratovi dronova vode se pored nas od 2023., a nisu usvojene nikakve konkretne mjere", rekao je, dodajući da Bugarska trenutačno nema protudronsku strategiju, ali da će njegovo ministarstvo takvu izraditi.
Bugarska se time pridružila sve većem broju europskih država koje su tijekom rata u Ukrajini zabilježile povrede svojeg zračnog prostora bespilotnim letjelicama i zbog toga krenule u jačanje obrambenih kapaciteta. Budući da je letjelica u eksploziji djelomično uništena, stručnjaci još pokušavaju rekonstruirati njezinu putanju prije nego što je preko Rumunjske završila u Bugarskoj. Prema riječima ministra Stojanova, GPS sustav pronađenog drona nije bio zaštićen, što znači da je postojala mogućnost vanjske manipulacije njegovim smjerom leta. Iako nije izravno optužio Rusiju, ministar je naveo mogućnost takozvanog GPS spoofinga, odnosno elektroničkog napada kojim se lažnim signalima može utjecati na navigacijski sustav bespilotne letjelice. Kao drugo moguće objašnjenje spomenuo je tehnički kvar jer je tijekom pregleda utvrđeno da je čip drona bio neispravan.
Bugarsko Ministarstvo obrane nije željelo potvrditi provjerava li se konkretno mogućnost ruskog elektroničkog ometanja. Pitanja o toj temi proslijeđena su Vojnom tužiteljstvu, koje do objave izvornog izvješća nije odgovorilo. Bivši bugarski ministar obrane Todor Tagarev smatra, međutim, da bi rusko djelovanje moglo biti najvjerojatnije objašnjenje. "Najvjerojatnija je hipoteza da je elektroničko ratovanje dovelo do gubitka kontrole nad tim dronom kao rezultat ruskih djelovanja", izjavio je Tagarev za DW, dodajući da bugarske vlasti imaju potrebne informacije da isključe tu mogućnost ako to nije slučaj. Unatoč tomu, bugarska vlada zasad izbjegava javno povezivati incident s Moskvom. Umjesto toga, službena Sofija zatražila je dodatna objašnjenja od ukrajinske strane.
Takav pristup naišao je na odobravanje u Rusiji. Jurij Pilipson, visoki dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, pohvalio je vladu Rumena Radeva zbog, kako je rekao, "suzdržanije" i "racionalnije" retorike u vezi s ratom u Ukrajini. Nakon razgovora s ukrajinskim veleposlanikom bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova ponovno je istaknulo stav da se stabilnost i sigurnost u regiji dugoročno mogu postići prije svega diplomatskim putem. "Ovaj rat neće biti odlučen na bojištu, nego diplomatskim koracima", izjavio je ministar obrane Stojanov, ponavljajući dugogodišnje stajalište premijera. Radev, bivši predsjednik države i nekadašnji pilot borbenog zrakoplova, u travnju je sa svojom strankom Napredna Bugarska osvojio apsolutnu većinu u parlamentu. Dolaskom nove vlasti počeo se mijenjati i odnos Sofije prema ratu u Ukrajini.
Dok je Bugarska prethodnih godina snažno podržavala Kijev, nova vlada najavila je "pragmatičniji" pristup vanjskoj politici, uključujući i pitanje Ukrajine. U protekla tri mjeseca bugarske su vlasti obustavile državne isporuke oružja Ukrajini, protivile se nastojanjima Europske unije da poglavara Ruske pravoslavne crkve uključi u novi paket sankcija te odbile poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za priključivanje Koaliciji voljnih, skupini više od 30 država koje podupiru Ukrajinu. Tagarev smatra da je i reakcija vlasti nakon pada drona bila usmjerena na pogrešnu stranu. "Mislim da je bugarski ministar vanjskih poslova prebrzo pozvao ukrajinskog veleposlanika umjesto ruskog", izjavio je Tagarev za DW. "Nije važno čiji je dron, već čije su radnje dovele do toga da je on završio ovdje."
Otvori KEKS Pay
Razni "analitičari" nas žele uvjeriti da Rusi mogu ometati ukrajinski dron tisućama kilometara daleko od Rusije. Samo se onda postavlja pitanje zašto onda Rusi dopuštaju da ukrajinski dronovi gađaju njihove rafinerije i skladišta Amozona i druge civilne ciljeve kada ih Rusi mogu ometati čim polete u Ukrajini? 🤣😂