Željko Komšić ostao je bez mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik Demokratske fronte bio je nositelj liste svoje stranke za državni parlament, a nakon objave preliminarnih rezultata sam se obratio javnosti i priznao da je ideja "građanske države" koju godinama zastupa doživjela ozbiljan politički poraz, prenosi Klix.ba.
"To je malo porazno za nas. Ali, moramo to prihvatiti. Izbori su očigledno bili pošteni. Poruku naroda prihvatamo, bila je ovo demokratska borba", rekao je Komšić. Kazao je kako je na ovogodišnjim izborima očigledno došlo do etničke homogenizacije te da ideja građanske države očito nije nešto što građani Bosne i Hercegovine prihvaćaju.
"Narod Bosne i Hercegovine je rekao da mu ova ideja koju mi zastupamo nije prihvatljiva ili je možda prihvatljiva, ali ja nisam taj koji je može nositi", dodao je Komšić. Njegov izborni poraz posebno je zanimljiv nakon gotovo dva desetljeća političke karijere tijekom koje je upravo priču o "građanskoj BiH" postavio u središte svog političkog djelovanja. Komšić je godinama zagovarao model u kojem bi građanin, ne njegova nacionalna pripadnost, trebao biti temelj političkog predstavljanja.
Problem je u tome što je Bosna i Hercegovina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma ustrojena kao država u kojoj su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi, a upravo je pitanje njihove političke ravnopravnosti jedno od ključnih pitanja cijelog sustava.
Komšićeva politika posebno je sporna hrvatskim strankama i dijelu hrvatske javnosti zbog načina na koji je više puta biran u Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. Hrvatska politika godinama upozorava da takav izbor omogućuje da većinski bošnjačko biračko tijelo odlučuje o tome tko će popuniti mjesto namijenjeno predstavniku iz reda hrvatskog naroda. Time je Komšić postao simbol političkog sukoba oko pitanja legitimnog predstavljanja Hrvata. Njegovi hrvatski kritičari smatraju da je upravo njegov politički model dodatno udaljio dio Hrvata od institucija Bosne i Hercegovine i produbio nepovjerenje prema zajedničkoj državi.
Zanimljivo je da je na problem koji se danas ponovno nalazi u središtu političke rasprave još 2006. upozorio upravo Haris Silajdžić, u televizijskoj emisiji u kojoj je gostovao s Komšićem. Silajdžić je tada govorio o sustavu etničkog predstavljanja i upozorio da, ako Bošnjaci biraju bošnjačkog, a Srbi srpskog predstavnika, nije pravedno da netko drugi bira hrvatskog predstavnika. "To je opasno za BiH i to će građanima hrvatske nacionalnosti ogaditi BiH", rekao je tada Silajdžić, dodajući da bi takva situacija mogla dovesti i do toga da Hrvati počnu tražiti treći entitet.
Ta snimka ponovno je postala aktualna nakon Komšićevih kasnijih izbora i prosvjeda hrvatskih birača, a rečenica o tome da bi takav model mogao Hrvatima "ogaditi BiH" često se danas koristi kao upozorenje na dugoročne posljedice pitanja legitimnog predstavljanja. Komšić se zbog svoje politike godinama nalazio i u sukobu sa službenim Zagrebom. Nakon njegove pobjede 2018. godine, u intervjuu je sam rekao da mu se nakon izbora nije javio službeni Zagreb. Kazao je da je razgovarao sa Stipom Mesićem, novinarima te nekim generalima Hrvatske vojske i HVO-a, ali da mu se hrvatske državne institucije nisu javile.
Komšić je tada poručivao i da želi da se prema svim građanima BiH odnosi jednako, bez obzira na nacionalnost, dok su hrvatske stranke i Zagreb njegov izbor osporavali upravo zbog pitanja legitimnog predstavljanja. Njegov politički koncept tako je godinama ostao na suprotstavljenim stranama s hrvatskim zahtjevom za izmjenom izbornog sustava. Dok Komšić građansku državu vidi kao izlaz iz etničkih podjela, hrvatske stranke inzistiraju da bez mehanizma kojim će Hrvati sami izabrati svog predstavnika nema stvarne političke ravnopravnosti.
Sada je, međutim, sam Komšić priznao da njegova politička poruka nije dobila dovoljnu potporu birača. "Što se mene tiče, vidjet ću šta ću da uradim, dan je pametniji od noći, neću ništa u ovom trenutku da govorim", rekao je. Najavio je da će odluke o budućnosti Demokratske fronte biti naknadno objavljene.
odvucite mrcinu na smetlište povijesti