Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 154
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
WHO upozorava

Duhan ne ubija samo konzumente, već uništava i okoliš: Oko 4,5 bilijuna opušaka godišnje završi u oceanima i rijekama

Cigarete
Foto: Borna Filić/PIXSELL
1/3
31.05.2022.
u 09:24

Istodobno prerada i transport duhana čine znatan udio u globalnoj emisiji stakleničkih plinova - na njih otpada petina ugljikova otiska svjetske zračne industrije

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojem novom izvješću o posljedicama pušenja upozorava da ono ne predstavlja samo golemu štetu po zdravlje pojedinaca nego je i jedan od najvećih svjetskih zagađivača okoliša, zbog brda otpada i utjecaja na globalno zatopljenje. 

Svake godine proizvodnja i potrošnja duhana rezultira gubitkom više od 8 milijuna života, 600 milijuna stabala, 200.000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode te se u Zemljinu atmosferu ispušta oko 84 milijuna tona ugljičnog dioksida (CO2), stoji u novome izvješću WHO-a pod nazivom "Duhan: trovanje našeg planeta", objavljenom u utorak na Svjetski dan bez duhana.

Organizacija je pozvala na odgovornost duhansku industriju te je optužuje da utječe na krčenje šuma, zbog čega se zemlja i voda u siromašnim zemljama manje koriste za proizvodnju hrane. Istodobno nastaju gomile plastičnoga i kemijskog otpada.

Izvješće je fokusirano na šire posljedice koje duhanska industrija ima na okoliš. Rezultati su "prilično poražavajući", rekao je AFP-u Ruediger Krech, direktor za promicanje zdravlja WHO-a, nazvavši duhansku industriju "jednim od najvećih poznatih zagađivača".

- Ugljikov otisak industrije iz proizvodnje, obrade i transporta duhana jednak je jednoj petini CO2 što ga godišnje proizvede industrija komercijalnih zrakoplovnih prijevoznika, a to dodatno pridonosi globalnom zatopljenju - upozorava se u izvješću.

Duhanski proizvodi sadrže više od 7000 otrovnih kemikalija koje se ispuštaju u okoliš nakon što se odbace opušci, rekao je Krech.

Četiri i pol bilijuna opušaka 

Istaknuo je da svaki od oko 4,5 bilijuna opušaka koji svake godine završe u oceanima, rijekama, na pločnicima ili na plažama može zagaditi 100 litara vode, dodavši da trošak čišćenja odbačenih duhanskih proizvoda gotovo uvijek snose porezni obveznici, a ne duhanska industrija.

Procijenjeno je da četvrtina svih uzgajivača duhana oboli od takozvane 'bolesti zelenog duhana', odnosno trovanja nikotinom koji se apsorbira kroz kožu, a poljoprivrednici kojima po čitave dane kroz ruke prolazi lišće duhana, konzumiraju jednaku količinu nikotina koju nalazimo u 50 svakodnevno popušenih cigareta, rekao je Krech.

To posebno zabrinjava u slučaju brojne djeca koja rade u industriji uzgoja duhana. "Zamislite samo jednog 12-godišnjaka koji je izložen štetnome učinku nikotina iz 50 cigareta dnevno", kazao je Krech. 

Većina duhana uzgaja se u siromašnijim zemljama, gdje često nedostaje i vode i obradivih površina. Ondje se na obradivim površinama nerijetko umjesto hrane uzgaja duhan, stoji u izvješću. Usto je uzgoj duhana odgovoran za oko pet posto globalnog krčenja šuma, što rezultira crpljenjem dragocjenih vodnih resursa.

Duhan i zagađenje plastikom

Istodobno prerada i transport duhana čine znatan udio u globalnoj emisiji stakleničkih plinova - na njih otpada petina ugljikova otiska svjetske zračne industrije. WHO upozorava i da proizvodi poput e-cigareta znatno pridonose globalnom zagađenju plastičnim otpadom.

Filteri za cigarete sadrže mikroplastiku, sitne fragmente otkrivene u svim oceanima svijeta, čak i na dnu najdublje brazde ​​na svijetu te predstavljaju drugi najveći oblik onečišćenja plastikom u svijetu, stoji u izvješću. WHO ističe i da, unatoč marketingu duhanske industrije, nema dokaza po kojima e-filteri pružaju bilo kakve dokazane zdravstvene prednosti u odnosu na pušenje nefiltriranih cigareta.

Agencija UN-a pozvala je kreatore politika u svijetu da filtere za cigarete smatraju plastikom za jednokratnu upotrebu i da razmotre zabranu njihove upotrebe. WHO smatra neoprostivim i to što porezni obveznici diljem svijeta pokrivaju goleme troškove čišćenja nereda koji ostaje nakon korištenja proizvoda duhanske industrije.

Za to Kina svake godine izdvaja oko 2,6 milijardi dolara, a Indija oko 766 milijuna dolara, dok Brazil i Njemačka plaćaju po 200 milijuna dolara za čišćenje odbačenih duhanskih proizvoda, stoji u izvješću. WHO inzistira na tomu da bi više zemalja u svijetu trebalo slijediti takozvano načelo 'zagađivač plaća', po uzoru na Francusku i Španjolsku.

- Industrija mora platiti za nered koji stvara i ostavlja za sobom - smatra Krech.

VIDEO Muči vas peludna alergija? Evo kako smanjiti simptome na prirodan način

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije