Hrvatsko državljanstvo dobilo je 26.229 osoba u protekle oko tri i pol godine po raznim osnovama koje propisuje Zakon o hrvatskom državljanstvu, a među njima je 17.705 pripadnika hrvatskog iseljeništva, prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). U istom razdoblju od 1. siječnja 2022. do 10. rujna 2025. hrvatskog se državljanstva odrekao 731 naš državljanin, najčešće zato što je to bio uvjet za stjecanje državljanstva druge članice EU. Na pitanje koliko je pak stranaca i iz kojih sve država dobilo hrvatsko državljanstvo od 2022., MUP nam nije odgovorio.
Iseljenicima olakšani uvjeti
Nakon izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu pripadnicima hrvatskog iseljeništva bitno su olakšani uvjeti za stjecanje državljanstva bilo da je riječ iseljenicima iz RH prije 8. listopada 1991., njihovim potomcima ili supružnicima te im npr. poznavanje hrvatskog jezika, latiničnog pisma, društvenog uređenja nije uvjet za dobivanje državljanstva. Stoga u MUP-u posljednjih godina bilježe znatan porast broja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (naturalizacijom) koje podnose pripadnici hrvatskog iseljeništva prema članku 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Od ukupno 17.705 hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka te bračnih drugova iseljenika koji su od početka 2022. dobili državljanstvo RH najviše ih je iz Argentine (6707), Čilea (2744) i SAD-a (2512), zatim iz Australije (933), Perua (932), Brazila (669), Kanade (461), Novog Zelanda (254), Južne Afrike (221), Paragvaja (201), dok ih je iz ostalih država Latinske Amerike manje od 200 (Urugvaj, Venezuela i Kolumbija). Inače, u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu živi više od dva milijuna hrvatskih iseljenika i potomaka iseljenika, a najviše ih je u SAD-u, oko 1,2 milijuna. No, koliko pripadnika hrvatskog iseljeništva koji su dobili državljanstvo proteklih godina ima prijavljen boravak u Hrvatskoj, ne znamo jer MUP nije odgovorio na to pitanje. Izmjenama Zakona o strancima hrvatskim iseljenicima i potomcima iseljenika koji nemaju hrvatsko državljanstvo olakšan je boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva. Dok čekaju državljanstvo, imaju pravo s potvrdom Ministarstva demografije i useljeništva na privremeni boravak u RH, (samo)zapošljavanje, pristup obrazovnom sustavu. Trenutačno u Hrvatskoj 134 osobe imaju odobren privremeni boravak kao pripadnici hrvatskog iseljeništva. Iz MUP-a su precizno naveli da je od početka 2022. hrvatsko državljanstvo dobilo 26.229 osoba po svim pravnim osnovama, propisanima od članka 8. do članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, uključujući maloljetnike. No nisu odgovorili koliko je među njima stranaca koji nisu pripadnici hrvatskog iseljeništva ni hrvatskog naroda koji ne žive u RH. Inače, stranci mogu dobiti hrvatsko državljanstvo ako žive neprekidno u RH osam godina i imaju status stranca sa stalnim boravkom, poznaju hrvatski jezik, latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje, nemaju dospjelih davanja prema RH i ako nema sigurnosnih zapreka za primitak u hrvatsko državljanstvo. No ako primanje stranaca u hrvatsko državljanstvo predstavlja interes za RH, stranci mogu dobiti naše državljanstvo i ako ne borave u Hrvatskoj osam godina te ako i ne znaju hrvatski jezik, pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje i nisu dobili otpust iz stranog državljanstva. Tada nadležno ministarstvo daje MUP-u obrazloženo mišljenje iz kojeg je nedvojbeno zašto strance u interesu zemlje treba primiti u hrvatsko državljanstvo.
Izabrali Austriju i Sloveniju
Koliko ih je tako dobilo državljanstvo, ne znamo. Također, stranci koji su u braku s hrvatskim državljanima olakšano stječu hrvatsko državljanstvo bez uvjeta o znanju jezika, boravku u RH osam godina i sl.
Na upit pak koliko se naših državljana odreklo državljanstva, iz MUP-a su odgovorili da je od 1. siječnja 2022. do 10. rujna 2025. za 731 osobu doneseno rješenje o prestanku hrvatskog državljanstva po osnovi otpusta ili odricanja. Najviše se traži prestanak hrvatskog državljanstva u svrhu stjecanja ili zadržavanja državljanstva Austrije i Slovenije.
Otvori KEKS Pay
Očito u MUP-u kriju nešto kad ne žele dati podatke koji bi trebali biti javni.