Dok se diplomatski kanali između Washingtona i Teherana pokušavaju ponovno otvoriti, iz Amerike stiže dramatično upozorenje koje je uznemirilo međunarodnu javnost. Poznati američki novinar Tucker Carlson tvrdi da bi administracija Donalda Trumpa već za nekoliko dana mogla razmatrati uporabu nuklearnog oružja protiv duboko ukopanog iranskog nuklearnog postrojenja. Prema njegovim tvrdnjama, iza takvog scenarija stoji snažan pritisak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kojemu je nastavak rata politički i strateški iznimno važan.
Svijet bi se tako mogao naći pred jednim od najopasnijih trenutaka u suvremenoj povijesti. Dok se u diplomatskim krugovima govori o mogućnosti obnove pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, sve su glasnija upozorenja da bi se sukob mogao pretvoriti u nešto mnogo razornije od dosadašnjeg rata. U središtu pozornosti našao se Tucker Carlson, jedan od najutjecajnijih američkih konzervativnih novinara i političkih komentatora, koji je u ponedjeljak na društvenoj mreži X iznio tvrdnju da bi Trumpova administracija mogla biti svega nekoliko dana udaljena od odluke o nuklearnom napadu na Iran.
Carlson tvrdi da bi meta takvog napada moglo biti duboko ukopano iransko nuklearno postrojenje koje naziva Axe Mountain, odnosno Jabal al-Fas, što se prevodi kao Planina sjekire. Prema njegovu tumačenju, konvencionalno američko oružje navodno nije sposobno uništiti tako snažno utvrđeni podzemni kompleks, zbog čega bi se u Washingtonu mogla otvoriti rasprava o uporabi nuklearnog oružja manje snage, namijenjenog uništavanju posebno zaštićenih vojnih ciljeva.
„Trumpova bi administracija mogla biti svega nekoliko dana udaljena od pokretanja nuklearnog napada na Iran, na poticaj Netanyahua, s ciljem uništenja podzemnog nuklearnog postrojenja”, upozorio je Carlson. Dodao je da bi Trump već do 7. studenoga mogao donijeti odluku o uporabi nuklearnog oružja, dok potpredsjednik J. D. Vance i posebni izaslanik Steve Witkoff, prema njegovim tvrdnjama, pokušavaju uvjeriti američkog predsjednika da umjesto vojne eskalacije prihvati pregovaračko rješenje.
Posebno je dramatično njegovo upozorenje o mogućim posljedicama takvog napada. Carlson tvrdi da bi detonacija nuklearnog oružja na tlu, odnosno takozvani zemaljski nuklearni udar, mogla izazvati radioaktivne padaline koje bi kontaminirale Arapski zaljev i ugrozile opskrbu vodom za približno 100 milijuna ljudi. Riječ je o scenariju koji bi, osim neposrednih vojnih posljedica, mogao izazvati katastrofu s nesagledivim humanitarnim, ekološkim i gospodarskim posljedicama za cijeli Perzijski zaljev.
Carlson pritom odgovornost za moguću eskalaciju velikim dijelom pripisuje izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. Prema njegovoj procjeni, izraelski premijer nalazi se u iznimno teškoj političkoj situaciji nakon rezultata izbora za Knesset i neuspjeha u sastavljanju stabilne vlade. Zbog toga, smatra Carlson, Netanyahu mora očuvati blizak odnos s Trumpom i održati američku potporu izraelskoj politici prema Iranu.
„Netanyahu je stjeran u kut i očajan. Mora ostati blizak s Trumpom. Njemu je ovaj rat potreban”, poručio je američki novinar, iznoseći pritom tvrdnju da izraelski premijer vrši maksimalan pritisak na svoje najbliže saveznike unutar američke administracije.
Među njima posebno spominje američkog ministra obrane Petea Hegsetha i zapovjednika Središnjeg zapovjedništva američkih oružanih snaga (CENTCOM), admirala Brada Coopera. Carlson tvrdi da se obojica protive pregovaračkom završetku rata i zagovaraju nastavak velikih vojnih operacija. Takav pristup, prema njegovu tumačenju, mogao bi dodatno smanjiti prostor za diplomatsko rješenje i gurnuti Washington u opasnu eskalaciju s Teheranom.
Carlson je otišao i korak dalje, tvrdeći da je američka administracija od veljače potiho mijenjala nuklearnu doktrinu kako bi olakšala uporabu takozvanog taktičkog, odnosno bojišničkog nuklearnog oružja. Za svoje tvrdnje o promjeni američke nuklearne doktrine i mogućoj odluci o napadu nije ponudio neovisno potvrđene dokaze, pa ih treba promatrati kao njegova upozorenja i procjene, a ne kao potvrđenu odluku Washingtona. Ipak, upravo je činjenica da takav scenarij iznosi osoba s velikim utjecajem na američku konzervativnu javnost izazvala dodatnu pozornost.
Tko je zapravo Tucker Carlson i zašto njegove riječi imaju toliku težinu u američkom političkom prostoru? Riječ je o bivšem voditelju televizijske mreže Fox News, gdje je od 2016. do travnja 2023. vodio emisiju „Tucker Carlson Tonight”, jednu od najgledanijih političkih emisija u Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom godina postao je jedno od najprepoznatljivijih lica američke konzervativne desnice i jedan od najutjecajnijih medijskih glasova unutar pokreta MAGA, koji je politički uspon Donalda Trumpa pretvorio u pokret s golemim utjecajem na američku politiku.
Nakon odlaska s Fox Newsa Carlson je izgradio vlastitu medijsku platformu i nastavio objavljivati intervjue, komentare i političke analize koje prati milijunska publika. Njegov utjecaj odavno nadilazi televizijske okvire. Posebno je poznat po kritiziranju američkih vojnih intervencija u inozemstvu, vanjske politike Washingtona i bliskog savezništva Sjedinjenih Država s Izraelom. Iako je nekoć bio jedan od glasnijih Trumpovih podupiratelja, posljednjih godina sve češće javno kritizira predsjednika, osobito kada je riječ o američkom uključivanju u ratove na Bliskom istoku.
Upravo je zato njegovo upozorenje o mogućoj uporabi nuklearnog oružja protiv Irana posebno zanimljivo. Carlson ne nastupa kao predstavnik američke administracije niti kao vojni dužnosnik, ali njegova blizina konzervativnom političkom krugu i poznavanje unutarnjih odnosa u Washingtonu daju njegovim izjavama znatnu medijsku težinu. Njegove tvrdnje, međutim, ne predstavljaju dokaz da je takva odluka donesena ili da se o njoj službeno odlučuje.
U međuvremenu, Teheran šalje vlastite poruke upozorenja. Mohsen Rezaei, bivši zapovjednik Iranske revolucionarne garde i visoki iranski dužnosnik, poručio je da Iran neće oklijevati odgovoriti na svaki novi napad Sjedinjenih Država ili Izraela. Prema njegovim riječima, iranske oružane snage spremne su upotrijebiti novo naoružanje i zadati razorne udarce svakom agresoru.
„Ako se poduzme bilo kakva akcija protiv naše zemlje, u skladu sa zapovijedi vrhovnog vođe oružanim snagama, zadat ćemo razorne udarce agresoru koristeći novo naoružanje”, upozorio je Rezaei, ne otkrivajući o kakvim je vojnim sustavima riječ.
Istodobno, iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei navodno je naredio vojnim zapovjednicima ažuriranje popisa američkih i izraelskih ciljeva, uz poruku da svaka prijetnja mora izazvati trenutačan i snažan odgovor. Glasnogovornik iranske vojske, brigadni general Mohammad Akraminia, upozorio je da eventualni odgovor na novu američku agresiju neće nužno biti ograničen samo na Bliski istok. Iranski vojni vrh također tvrdi da je proizvodnja naoružanja višestruko povećana, premda ni te tvrdnje zasad nemaju neovisnu potvrdu.
Sve se to događa u trenutku kada se, unatoč prijetnjama i oštroj retorici, ponovno otvara mogućnost diplomatskog izlaza iz krize. Prema dostupnim informacijama, uz posredovanje Katara i Pakistana vode se razgovori o obnovi pregovora, dok Teheran inzistira na svojem ranije predloženom sedmodnevnom planu. Njegov je cilj omogućiti otvaranje Hormuškog tjesnaca, normalizaciju pomorskog prometa i stvaranje uvjeta za početak ozbiljnijih razgovora o konačnom sporazumu.Hormuški tjesnac pritom ostaje jedna od najvažnijih geopolitičkih točaka na svijetu. Svaka nova vojna eskalacija mogla bi ugroziti globalnu opskrbu energentima, izazvati novi energetski šok i dodatno destabilizirati međunarodno gospodarstvo.
Između američkih prijetnji, izraelskih sigurnosnih interesa, iranskih odmazdnih najava i pokušaja posrednika da vrate diplomaciju za pregovarački stol, Bliski istok ponovno se nalazi pred opasnom prekretnicom. Carlsonovo upozorenje o mogućem nuklearnom napadu , otvara pitanje koje se više ne može ignorirati: koliko su Washington i Teheran spremni riskirati i postoji li još politička volja da se spriječi sukob čije bi posljedice mogle zahvatiti mnogo širi prostor od samog Bliskog istoka.
Vježbe NATO-a
Kad im ni to ne uspije, bit će opet kriv Zelenski, Europa, migranti, Obama i Joe Biden.