Što više ljudi glasa, demokracija postaje jača, poruka je koju je Europska unija poslala uoči predstojećih europskih izbora koji će se održati početkom ovog ljeta. Točnije, od 6. do 9. lipnja. Hrvatska po tom pitanju nije bajna jer je na izbore prije pet godina izašlo tek 29,85 posto građana, no optimizam za nadolazeće izbore ipak postoji jer su i ti podaci bili bolji u odnosu na one od prije 10 godina, kada je svoje kandidate odabralo tek nešto više od četvrtine hrvatskih birača.
Zašto su europski izbori važni i što njima postižemo donosimo u nizu tekstova koje ćemo objaviti u idućem razdoblju, a započinjemo jednostavnim - koje su ključne stvari koje trebate znati o izborima? Najvažnije informacije pročitajte u nastavku.
Koji dan će se održati europski izbori u Hrvatskoj i gdje ja mogu glasati?
Hrvati će na birališta izaći 9. lipnja, u nedjelju, kao i većina drugih zemalja EU. No, nemaju sve države istu praksu održavanja izbora, a neke od njih striktno i izbjegavaju glasovanje posljednjeg dana u tjednu, zbog čega ne postoji ujednačen datum. Nizozemska je, primjerice, jedna od zemalja koja će među prvima izaći na izbore, već u četvrtak 6. lipnja, no Nizozemci neće znati ''kako su prošli'' sve do nedjelje, kada će biti objavljeni prvi privremeni rezultati.
Što se tiče mjesta glasovanja, ništa drugačije nije za europske izbore nego što je i za sve druge. Hrvati će tako ove godine čak tri puta moći doći u svoju mjesnu zajednicu, školu ili neko treće mjesto i zaokružiti svoju stranku ili kandidata. Točno mjesto birališta određuje se na temelju adrese svakog stanovnika, a može se pogledati u Registru birača koje će biti objavljeno u narednom razdoblju.
Moram li se registrirati?
Uglavnom ne jer se to čini automatizmom prema adresi prebivališta. Ipak, oni koji su promijenili svoju adresu savjetuje se da na stranicama Ministarstva pravosuđa provjere jesu li njihove informacije točne. Oni koji su unatrag pet godina pak preselili u druge članice EU-a morat će podnijeti zahtjev veleposlanstvu ili konzulatu u kojem žele glasati, a registracija će morati biti aktivirana najkasnije 10 dana prije izbora. Ako pak birač ima stranu putovnicu, a želi glasovati u Hrvatskoj, za registraciju ima najkasnije 30 dana.
POVEZANI ČLANCI:
Što moram ponijeti sa sobom na biračko mjesto?
Klasično, birači moraju uzeti dokument kojim će potvrditi svoj identitet. To je najčešće osobna iskaznica, ali birači mogu pokazati i putovnicu, ili iznimno i vozačku dozvolu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju koje se može utvrditi identitet. I ne, to se ne odnosi na članske iskaznice teretane ili pak knjižnice.
Mogu li glasovati online?
Kratak odgovor - ne. Birači će ipak morati fizički doći na svoje biračko mjesto i zaokružiti željenu stranku ili kandidata. To je zasad u Europi uvela samo Estonija, dok druge članice i dalje zahtijevaju fizički odlazak. To znači i kako Hrvati neće moći glasovati poštom, a neće moći niti opunomoćiti drugu osobu da glasuje umjesto nje.
Što ako zaboravim glasovati?
Osim što niste iskoristili svoje građansko pravo, zapravo ništa. U Hrvatskoj glasovanje nije obvezno kao što je u nekim drugim članicama poput Belgije, u kojoj je i izlaznost nevjerojatno visoka - oko 90 posto. No, kako bi potaknuli što veću izlaznost, EU je napravio i podsjetnik koji će stići svim građanima koji to požele na vrijeme kako bi ne bi zaboravili izaći na izbore.
>> GALERIJA Građani se okupili na prosvjedu 'Dosta je! Odmah na izbore'
Koliko zastupnika biramo?
Hrvatska će u Bruxelles idućih pet godina poslati 12 svojih zastupnika, kao što je i bilo i u prošlom sazivu Europskog parlamenta. Iako je Hrvatska izvorno imala 11 zastupnika, izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU dobila je pravo na još jednog zastupnika, čime je SDP-ova Romana Jerković ušla u EU parlament.
Inače, 12 hrvatskih zastupnika dijelom je velikog kotača od čak 720 zastupničkih mjesta koje će postojati u Parlamentu u idućem sazivu, i to na temelju demografskih kretanja. Najviše svojih predstavnika ima Njemačka, čak 96, dok najmanje njih imaju Malta i Luksemburg, po šest. Zanimljivo je i kako novim sazivom nijedna od ovih država neće dobiti ''dodatne'' zastupnike, no zato će Sloveniju od 2024. u EU predstavljati još jedan dodatni zastupnik.
Ako ih je tako malo, imaju li oni ikakav utjecaj?
Naravno da imaju. Primjerice, SDP-ov Tonino Picula proglašen je najutjecajnijim zastupnikom Eu parlamenta na području vanjske politike, obrane i proširenja. Kreirao je čak devet usvojenih izvješća, a trenutno radi i na desetom. Uz njega tu je i Željana Zovko (HDZ) koja je 19. najutjecajnija europarlamentarka, a tri mjesta ispod je i Tomislav Sokol (HDZ).
POVEZANI ČLANCI:
Koliko izbornih jedinica postoji u Hrvatskoj?
U ovom slučaju jedna. Dakle, Hrvatska će na europskim izborima nastupati cjelovito.
EPP, S&D, Zeleni... Što su, tko su, i koja od njih zastupa ono za što se ja zalažem?
Hrvatskim biračima nazivi poput EPP i S&D možda ne znače puno, no važno je znati koju od njih odabrati. Naime, hrvatske stranke surađuju upravo s europskima, te oni kandidati koji budu odabrani predstavljat će interese Hrvata upravo u sklopu tih grupacija. Primjerice, hrvatski SDP-ovi zastupnici u Bruxellesu djeluju unutar S&D-a, dok će svi možemovci braniti hrvatske interese u sklopu stranke Zelenih.
U trenutnom sazivu na briselskoj sceni djeluje sedam stranaka - EPP (Europska pučka stranka), S&D (Progresivni savez socijalista i demokrata u Europskom parlamentu), ECR (Europski konzervativci i reformisti), Renew Europe, Stranka europske ljevice, I&D (Stranka Identitet i demokracija), Europska demokratska stranka, Europski slobodni savez i Europski kršćanski politički pokret. Uz to, neki će Hrvati i samostalno izaći na izbore te kasnije djelovati kao nesvrstani, kao što su to u prethodnom razdoblju bili Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić. Međutim, to im izrazito otežava poziciju u EU parlamentu te kao takvi nemaju puno utjecaja.
Idemo sad malo ''naprednije''. Što su to preferencijski glasovi i kako to utječe na ishod izbora?
Hrvatska je jedna od zemalja koja je uvela tzv. preferencijsko glasovanje. To znači da osim stranke birači će moći izabrati i kandidata koji se za njih ističu i kojeg izričito žele vidjeti u EU parlamentu. Po toj formuli morat će se odnositi i stranke te će na temelju preferencijalnih glasova odabrati svoje kandidate za Bruxelles, uz uvjet da su osvojili 10% i više na listi koju predstavljaju.
Na primjeru prošlih izbora, i stranke su svjesne svojih ''spitzenkandidata'' pa ih i stavljaju visoko na liste - Karlo Ressler tako je osvojio 21,65 posto preferencijalnih glasova birača HDZ-a, ujedno i najviše u cijeloj stranci, i time je dospio prvi na listu. Isto tako bilo je i sa Biljanom Borzan koja je osvojila 32,21 posto glasova SDP-ovih birača. mjestu.
Eeee, kad nam savjete dijeli drugarica koja je još u mjesnoj zajednici! A valjda još i u onoj tvorevini... Na žalost, nije jedina u ovom...