O medijskoj pismenosti puno se priča, ali praksa pokazuje kako je velik broj naših građana i dalje prilično nepismen na tom području. Štoviše, rijetki bi znali smisleno objasniti što uopće znači taj pojam. Ukratko, medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Tri su dimenzije medijske pismenosti: tehničke kompetencije, kritičko razmišljanje i proizvodnja sadržaja. Tako piše na Wikipediji, koja je mnogima od nas prva adresa kada se susretnemo s nepoznanicama.
Internet je danas jedan od važnijih izvora informacija, ali je nažalost i vrelo dezinformacija. Kad nas od informacija bilo gdje u svijetu dijeli samo klik na računalu ili mobitelu, dok smo udobno smješteni u svom naslonjaču, iznimno je važno znati kritički promišljati o sadržaju koji nam se nudi. Isto tako, važno je pratiti put informacija od izvora do čitatelja i barem pokušati ocijeniti vjerodostojnost tog izvora.
straživanja pokazuju da čak 40 posto djece na društvenim mrežama provodi više od tri sata na dan tijekom radnog tjedna. Štoviše, njih 28,5 posto provede tri do pet sati dnevno na društvenim mrežama, dok 11,7 posto djece premaši i pet sati.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
