Zbog šlamperaja pri pisanju zakona već se pune tri godine u Hrvatskoj ne može pozivati na kaznenu odgovornost članove uprave, odnosno izvršne direktore koji ne žele otvoriti stečajni postupak unatoč tome što je poduzeće koje vode prezaduženo i nesposobno za plaćanje.
Zakon o trgovačkim društvima je, kako bi se pojačala odgovornost uprave za traženje stečajnog postupka, predvidio da se propiše i kaznena odgovornost za člana uprave, odnosno izvršnog direktora koji "u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo, bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog pokretanja stečajnog postupka, ne zatraži otvaranje stečaja". Za one članove uprave koji bi se oglušili u odnosu na ovu obavezu i ne bi otvarali stečaj predviđena je bila kaznena sankcija u obliku novčane kazne ili zatvora do dvije godine.
Prisilna nagodba
No, za izmjena Zakona o trgovačkim društvima 2008. ispušten je drugi dio citirane rečenice, a sudska praksa se priklonila gramatičkom tumačenju zakona, pa je ispalo da pune tri godine direktori koji ne čine ništa iako poduzeću više nema spasa, za to ne mogu odgovarati.
Ministar pravosuđa, Orsat Miljenić rekao nam je da je svjestan toga problema te da priprema korekciju Zakona. Miljenić će, međutim, prije nego što se prihvati procedure izmjene zakona zatražiti podatke o posljedicama nepostojanja kaznene odredbe za neotvaranje stečaja te vidjeti ima li i drugih manjkavosti u propisima koje bi trebalo ispraviti. Ministarstvo pravosuđa problemima stečaja bavi se i kroz druge zakone, a među najvažnijim mjerama trebalo bi biti uvođenje prisilne nagodbe vjerovnika i dužnika. Time se želi postići održavanje na životu, odnosno očuvanje djelatnosti onih poslovnih subjekata koji imaju šansu za ekonomski opstanak.
Kao što su to najavljivali potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić i ministar financija Slavko Linić, u Zakon o financijskom poslovanju ugradila bi se tako odredba da se kaznom propisanom u rasponu od 20.000 do čak 150.000 eura kazne odgovorne osobe iz uprave tvrtke koje firmu gurnu u stečaj iako je imala tržišnu perspektivu, a da prethodno nisu pokušali provesti postupak prisilne nagodbe.
Pojas za spašavanje
Spomenutim zakonima želi se uvesti red u poslovanje: s jedne strane natjerati odgovorne da otvaraju stečajeve kad više nema izlaza, a s druge da se svakako ide u nagodbu i spase tvrtke koje još imaju perspektivu. Uvođenje reda u to područje trebalo bi pridonijeti i smanjenju nelikvidnosti koja je potkraj prošle godine dosegnula 40 milijardi kuna.
A zašto ne bi odležali tri godine oni koji su (namjerno) ispustili tekst zakona po kojem nema kaznenih mjera.Inače svi zakoni su paukova mreža u koju se love male muhe a velike proljeću bez problema. Zakon bez kaznenih mjera nije zakon,žali bože vremena i papira.