Vjerojatno znate tko su imigranti, a tko emigranti, no znate li tko su remigranti? Gotovo milijun stanovnika, toliko je Hrvatska izgubila u proteklih 30 godina. Demografski alarmi odavno su se oglasili. Osim pada prirodnog prirasta te posljedično starenja stanovništva, velik dio tih poraznih statistika leži u iseljavanju, poglavito nakon 2013. i ulaska Hrvatske u Europsku uniju što je pogotovo mladim i visokoobrazovanima otvorilo vrata novih mogućnosti i zatvorilo vrata domovine. Taj proces nije neuobičajen, dapače nerijetko i potreban radi stjecanja novih znanja i iskustva, ali prava snaga i potencijal Hrvatske leži u njezinim remigrantima.
To su svi oni koji nakon odlaska i prvotne emigracije donesu odluku za imigraciju, odnosno povratak u Domovinu. No, njima nije dovoljno ponuditi samo novac kao mamac, jedna je od poruka odaslanih iz prostorija Matice hrvatskih iseljenika gdje je u prepunoj dvorani svjetlo dana ugledalo važno istraživanje znanstvenica dr. sc. Caroline Hornstein Tomić sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te Dore Bagić i Maje Kurilić iz zaklade Znanje na djelu. „Hrvatski skriveni potencijal – vješti mladi remigranti“ naziv je opsežne studije koja je uključila više od 30 stručnjaka, ali i iskustva i savjete uspješnih mladih Hrvatica i Hrvata koji su se vratili u domovinu.
– Dugo su se vremena migracije, kada govorimo o Hrvatskoj, promatrale kao jednosmjerna ulica iz koje Hrvati najčešće odlaze u inozemstvo – ističe je Holger Haibach direktor Ureda za Hrvatsku i Sloveniju zaklade Konrad Adenauer koja je pomogla u realizaciji ovoga projekta.
GALERIJA Zagreb: Predstavljanje pilot studije Croatia's (hidden) potential
– Činjenica je da i dalje više ljudi odlazi, nego se vraća, stoga je pitanje pronalaska i motiviranja iseljenika na povratak u domovinu, ključna demografska mjera za razvoj Hrvatskog društva – nastavlja je Haibach kazavši kako već godinama najveća dijaspora Hrvata nije u Bosni i Hercegovini već u Njemačkoj gdje se procjenjuje da ih je oko pola milijuna.
– Ne možete otići nigdje u svijet, a da ne sretnete Hrvata pa i novi argentinski predsjednik ovdašnjih je korijena, to je znak da ste prilagodljivi i uspješni – zaključuje je direktor Zaklade. Umjesto klasične promocije istraživači su odlučili su napraviti diskusiju prvo sa stručnjacima pa zatim s povratnicima.
Na pitanje što donose remigranti odgovorila je znanstvenica Janine Pinkow-Läpple kazavši kako donose mjerljive i nemjerljive resurse.
– S jedne strane to je dakako novac, pokloni i sve ono što se šalje, ali bit ovog istraživanja su nemjerljivi resursi, a to su znanja i iskustva koja stječu dok borave u inozemstvu i transferiraju dolaskom u Hrvatsku. Naravno posljednjih desetljeća mogućnosti putovanja i komunikacije postale su znatno dostupnije pa bih tako migrante nazvala graditelji mostova između nacija jer važno je svojom kulturom i znanjima obogaćuju društvo i čine ga boljim – ističe. Kompanije u Hrvatskoj ne znaju kako privući talentirane remigrante, smatra Bojan Radlović, šef digitalnog poslovanja Fortenova Grupe koji je sa 16 godina napustio Hrvatsku i u inozemstvu proveo 18 godina prije povratka.
VEZANI ČLANCI:
– Kada sam se iz Londona vratio u Zagreb svi su me pitali je li grozno raditi ovdje, no bilo je upravo suprotno, prvi put u karijeri sam imao naboj i osjećaj da to što radim vrijedi i donosi promjenu u društvu u kojem živim, a to vam daje jednu posebnu motivaciju – govori te dodaje da kompanije trebaju angažirati više „agenata promjene“ poput njega koji će potencijalnim povratnicima odgovoriti na nedoumice jer, dodaje dijaspori „stane sat“ kada odsele pa ne znaju za napredak kada se on dogodi, a smatra situacija je bolja. S tom se ocjenom slaže Ivanka Kunštić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate u iseljeništvu.
– Jedna cijela Hrvatska živi izvan Hrvatske. Imamo brojne programe usmjerene na mlade jer iz iskustva njih 200-300 s pozitivnim iskustvima u domovinu privuku čitave svoje obitelji. Hrvatska je predivna i sigurna, a mladi vide te pozitivne prednosti koje mi odrasli uzimamo često zdravo za gotovo – smatra.
Tome u prilog govore i brojke prema kojima od 500 stipendista za učenje hrvatskog jezika, njih 75 posto je u dobi od 18 do 40 godina. Hoće li se vratiti njihov je osobni izbor, a na nama je da osiguramo uvjete, zaključuje Kunštić.
– Lako je ponuditi novac, ali ako ih želite privući morate razmišljati o dugoročnijim i širim modelima, o kapacitetima naših znanstvenih istraživanja, našoj infrastrukturi, ali i akademskim vrijednostima poput slobode i etike. Trebate misliti o karijerama mladih znanstvenika, oni žele napredak i sigurnost. Njih ne zanima samo plaća, nego i jesmo li transparentni imamo li vladavinu prava. Ono što privlači mlade znanstvenike je neovisnost, mogućnost da sami stvaraju – naglašava dr. sc. Irena Martinović Klarić iz Hrvatske zaklade za znanost te domeće kako se mora misliti i o stambenim poticajima i povoljnim kreditima jer brojni mladi vraćaju se u trenutku kada žele zasnovati obitelj stoga je neprihvatljivo da primjerice nemaju mjesto u vrtiću.
VEZANI ČLANCI:
A jedni od onih koji su velika primanja i sigurnu karijeru zamijenili povratkom u domovinu te nerijetko startom od nule su i Ana Budimir, Mario Špadina i Ivan Luetić koji su svoja iskustva podijelili na panelu pa se tako svi troje slažu kako je odluka za odlaskom u inozemstvo nešto za čim ne žale jer im je otvorila nova vrata.
– Ipak, bilo mi je dosta da dolazim u Hrvatsku samo na vjenčanja i sprovode i bilo je vrijeme da odlučim gdje ću trajno ostati – ističe Ana. Pravnik Ivan Luetić vratio se iz britanske prijestolnice.
– Shvatiš kad si vani da si tamo sam, neovisno o boljim uvjetima, troškovi su veliki. Iako volim biti u tom Londonskom okruženju, prevagnula je prilika da se vratim u Zagreb unatoč manjoj plaći, vrijedilo je. Kod mene je uvijek postojala neka želja da se vratim jer sam imao osjećaj da nekoga varam što sam vani, imam neku jaku privrženost ovdje. Uživamo ovdje i lijepo nam je – zaključuje. No znanstvenik i poduzetnik Mario Špadina koji je ovdje pokrenuo Start up projekt očuvanja mora od onečišćenja, ističe da nije sve tako bajno te kako bi država trebala poraditi na olakšavanju komplicirane administracije.
– Ključ je da shvatimo da smo mi aktivni sudionici, ne možemo samo reći da je sustav kriv i očekivati da se promijeni bez da djelujemo – zaključuje. A djelovati planiraju i znanstvenici iza ovog rada te su predstavljajući projekt najavili kako će nastaviti raditi na ovoj temi od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku.
VIDEO Zagrebački Jarun u novom ruhu! Kućice uz jezero ukrašene su novim muralima šarenih boja
Ništ od svega toga. Pada mi napamet jedan haiku. "Zapadna žena svijet osvaja, zapadna žena ne liježe jaja."