U jeku opće histerije oko koronavirusa, razbuktava se novi trgovinski rat koji bi također mogao imati velikih posljedica na svakodnevni život ljudi diljem svijeta. Pozitivnih posljedica, bar što se cijena nafte i benzina tiče.
Naime, upravo je u jeku veliki rat cijenama sirove nafte između Riyada i Moskve koji je srušio cijene crnog zlata na svjetskim burzama tridesetak posto u jednome danu. A te cijene nisu konačne.
Neuspjeli sastanak
Doduše, namjera Saudijske Arabije bila je na početku potpuno drugačija. Riyad je inicirao sastanak OPEC-a, udruženja zemalja proizvođača nafte s Rusijom koja nije član OPEC-a, s idejom da sve ove zemlje smanje proizvodnju i na taj način podignu cijenu barela. Moskva je ovaj prijedlog glatko odbila, pa je saudijski prijestolonasljednik i de facto vladar zemlje princ Mohamed bin Salman naredio rušenje cijena nafte kako bi Moskvi, koja u financijskom smislu uvelike ovisi o prihodima od prodaje nafte, “održao lekciju”.
Pri tome je i naredio ne smanjenje, već povećanje proizvodnje sa saudijskih naftnih polja, kako bi dodatno povećao ponudu i posljedično, smanjio cijenu barela. Gotovo u nekoliko sati nakon ovih odluka naftne su burze reagirale velikim sniženjem cijena, na samo oko 30 dolara po barelu, što je najniža cijena od Zaljevskog rata iz 1991. godine. No to još uvijek nije sve jer Europu, tradicionalno tržište za rusku naftu, upravo očekuje tsunami saudijske nafte po niskoj cijeni od 25 dolara po barelu.
– Na adrese europskih naftnih kompanija došla je povjerljiva ponuda po kojoj Aramco, saudijsko-američka kompanija i najveća tvrtka svijeta, nudi barel nafte po 25 dolara. Saudijci tvrde da će europskim rafinerijama utrostručiti količine koje su do sada isporučivali. To je golemo sniženje cijena u odnosu na cijenu nafte koju su rafinerije plaćale Rusiji, i nema nikakve sumnje kako će ponuda biti prihvaćena. Jedina mogućnost koju će Rusija imati da se održi u igri jest da i sama snizi cijene – kažu analitičari američkog Bloomberga.
Saudijski Aramco već je najavio kako podiže proizvodnju s 9,8 na 12,3 milijuna barela na dan, što je povećanje od 25 posto. Vjeruje se kako bi Saudijci, ako se ovaj trgovinski rat i “pokazivanje naftnih mišića” nastavi, mogli povećati svoju proizvodnju na 13 milijuna barela na dan, što je konačni, maksimalni kapacitet u skladu s njihovim sadašnjim postrojenjima.
Velika “poplava” saudijske nafte cilja ponajprije na tržište Europe koja se inače oslanja dobrim dijelom i na ruske naftne dobavljače. No posljedice ovog trgovinskog sukoba osjećaju se diljem svijeta. Cijene goriva na crpkama diljem svijeta počele su padati pa je tako dizelsko gorivo u Hrvatskoj danas petnaestak posto jeftinije nego u veljači. Cijene goriva u SAD još su niže, očekuje se kako bi cijena galona u pojedinim saveznim državama mogla pasti na ispod dva američka dolara.
Kolateralne žrtve
Posljednji razvoj događaja nije pogodio samo Rusiju već i dva njena saveznika, Venezuelu i Iran. Obje su zemlje veliki izvoznici nafte, gospodarstva obiju država uvelike ovise o naftnim prihodima. I obje su zemlje pod sankcijama. I bez sadašnjih potresa na naftnom tržištu i Venezuela i Iran jedva su osiguravale funkcioniranje svojih gospodarstava i društva, no veliko je pitanje kako će, i hoće li uopće biti u stanju održati gospodarstvo kada se prihodi od nafte prepolove.
Za sada još nema naznaka na koji će se način razvijati situacija na naftnom tržištu i koliko će obje strane izdržati u ovakvom trgovinskom sukobu. Prilično je sigurno da Saudijska Arabija ima dosta velike zalihe novca i može neko vrijeme raditi bez zarade pa čak i s gubitkom. Ujedno, mogu računati i na potporu SAD-a kojoj odgovaraju udarci koje sada, na financijskom planu, primaju Rusija, ali i Venezuela i Iran, dvije zemlje s kojima Washington ima neprijateljske odnose.
Postoji mogućnost da u sljedećih nekoliko dana i dođe do razgovora i postizanja nekog sporazuma između Moskve i Riyada. No trebat će neko vrijeme dok se cijene nafte ne vrate na staro i da se prihodi svih strana, koje se u svakom slučaju nerado odriču zarade, ponovno vrate na razine od prošlog mjeseca.
Što se Hrvatske tiče, ona sada može uživati u blagodatima ovog sukoba. Cijene nafte padaju, a s vremenom će se i dodatna sniženja preliti na krajnje potrošače. Prema uobičajenom “modelu” kalkulacije benzinskih i dizelskih goriva, stvarna pojeftinjenja na naftnim burzama na crpke dolaze s oko mjesec dana kašnjenja, koliko je potrebno da jeftinija nafta dođe do rafinerija, da se preradi i počne distribuirati.
Zanimljivo je to, za pojeftinjenje goriva kod nas trebat će proći mjesec dana a kada treba poskupiti gorivo onda se to bez problema dogodi preko noći.