U Miločeru, crnogorskom turističkom odredištu na Budvanskoj rivijeri, održao se jučer summit lidera Berlinskog procesa. Ovim skupom Crna Gora završava ovogodišnje predsjedanje procesom koji je ustanovljen 2014. godine kao platforma za jaču suradnju između šest zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije. Crna Gora, koja je od tih zemalja najbliža završetku pristupnih pregovora, svoje je predsjedanje shvatila ozbiljno organiziravši ove godine 26 događaja od kojih je 14 bilo na ministarskoj razini. Od ovog jučerašnjeg očekivala je potvrdu svog ulaska do kraja godine i to je, čini se, i dobila. – Do završetka procesa integracije Crne Gore u Europsku uniju dijele nas tjedni ili mjeseci – rekla je Marta Kos, povjerenica za proširenje, novinarima u Miločeru. Milojko Spajić, crnogorski premijer, rekao je kako se nada da će u prosincu biti zatvorena poglavlja 23 i 24 pregovora te je poručio kako su izazovi u odnosima s Hrvatskom premostivi. U Crnoj Gori je i hrvatski premijer Andrej Plenković, uz druga visoka izaslanstva, tamo je i premijer Srbije Đuro Macut, Albanije Edi Rama, Kosova Albin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski kao i predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Jasno, najviše je pozornosti međunarodne javnosti privukao dolazak njemačkog kancelara Friedricha Merza, a u Miločeru su bili i austrijski kancelar Christian Stocker i slovenski ministar vanjskih poslova Tone Kajzer.
Što se tiče uvjeta koje je Hrvatska postavila za priključenje Crne Gore Europskoj uniji, dva su već riješena, odobrava se postavljanje ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, a bazen u Kotoru neće nositi ime Zorana Đimija Gopčevića, nekadašnjeg vaterpolista, ali i čuvara upravo u logoru u Morinju, nego će nositi ime Gradski bazen - Petar II Petrović Njegoš. I to je riješeno na elegantan način, promjenom Zakona o sportu od 15. listopada određuje se da se sportski objekti mogu vezati uz grad u kojem se nalaze, posebno značajan datum kao i osobe koje su preminule prije više od 40 godina. Kako je Gopčević umro 2000., bilo bi kršenje zakona da se bazenu da njegovo ime. I taj je prijedlog došao iz zastupničke grupe Pokret Europa sad. Plenković je zadovoljan takvim razvojem događaja, a prije summita i za popodne planiranog razgovora sa Spajićem razgovarao je i s novinarima.
– Hvala premijeru Spajiću na još jednom sastanku Berlinskog procesa. Za mene je to deseti sastanak. Nadam se da ćemo imati dobre rasprave, poticati naše susjede jugoistoka Europe da se što prije približio Europskoj uniji – rekao je Plenković novinarima. Na pitanje crnogorskih medija odgovorio je da Hrvatska pozdravlja ovotjedne odluke crnogorske vlade, odnosno rješenje dva od ukupno osam otvorenih pitanja dviju zemalja. – To je korak u dobrom smjeru – poručio je Plenković. Dan prije summita Marta Kos dala je intervju Radiju Crne Gore složivši se u njemu s ranijim mišljenjem Friedricha Merza da su hrvatski zahtjevi rješivi.
– Bilateralna pitanja između Crne Gore i Hrvatske nisu dio pregovaračkog procesa s EU, ali moraju biti riješena jer je za dalji napredak Crne Gore neophodna suglasnost svih 27 država članica – kazala je Kos koja je također ohrabrena crnogorskim koracima. Smatra kako je potpisivanje pristupnog ugovora realno do ljeta 2027. pa bi članicom postala 2028. godine. Predsjednik Crne Gore Jakov Mijatović u vrijeme summita bio je u Litvi koja je predsjedajuća Vijeća Europe u tom razdoblju tražeći podršku za takav scenarij.
Otvori KEKS Pay
