Susann Prätor sociologinja je, psihologinja i pravnica. Kada govori i piše o kriminalitetu, u njezine analize ulaze sve te različite perspektive. Već zbog toga znanstvenica ima prilično distanciran odnos prema Policijskoj statistici kriminaliteta (PKS), čije novo izdanje uskoro treba objaviti Savezni kriminalistički ured (BKA).
Više od trećine osumnjičenih nema njemačku putovnicu
Udio osumnjičenih koji nisu njemački državljani, kod različitih kaznenih djela poput krađa, provala i nasilnih zločina, nedavno je iznosio 35,4 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na njihov udio u ukupnom stanovništvu. Međutim, u PKS-u prevladavaju podaci koji su, prema mišljenju Prätor, često poput usporedbe jabuka i krušaka – jednostavno nisu usporedivi.
Profesorica s Policijske akademije Donje Saske na jednoj je konferenciji za novinare berlinske istraživačko-novinarske platforme Mediendienst Integration upozorila, primjerice, na razlike u dobnoj strukturi i spolu. Oboje igra veliku ulogu u kriminalitetu neovisno o podrijetlu, jer je broj mladih i muških osumnjičenih oduvijek nesrazmjerno visok. Prätor smatra kako su ti čimbenici iznimno važni za tumačenje statistike, piše Deutsche Welle.
Mladi muškarci češće čine kaznena djela
„Stranci su u prosjeku znatno mlađi od Nijemaca", kaže stručnjakinja i dodaje: „Mladi muškarci nisu samo u Njemačkoj, već diljem svijeta skupina koja se vrlo često pojavljuje u kontekstu kriminalnog ponašanja."
Na statistiku kriminaliteta utječe i to koliko se i kako kaznena djela prijavljuju. „Postoje studije koje pokazuju kako se osobe koje se doživljavaju kao stranci češće prijavljuju policiji", naglašava Prätor. Prema istraživanju Kriminološkog instituta Donje Saske iz 2024. godine, osobe koje nisu njemački državljani prijavljivane su gotovo tri puta češće nego Nijemci.
Poziv na više studija o brojkama u sjeni
Više jasnoće o uzrocima i pozadini kriminaliteta znanstvenica očekuje od istraživanja tzv. „brojki u sjeni". U njima se nasumično ispituje što veći broj ljudi o njihovim iskustvima s kriminalom. Tako se dobivaju dodatni uvidi i u neprijavljena kaznena djela – dakle ona koja se ne pojavljuju ni u jednoj statistici.
Susann Prätor objašnjava načelo: „Mogu pitati o migracijskom podrijetlu. Mogu pitati i o uzrocima. I nemam problema s tim da vidim samo kriminal koji je službeno registriran." Prednost takvih anketa među žrtvama i počiniteljima jest, kako kaže, u tome što omogućuju znatno finiju analizu.
Kako i gdje nastaje kriminalitet?
Kada je riječ o mladima, već postoje kvalitetna istraživanja „brojki u sjeni", kaže Prätor. „Ona pokazuju kako su životni uvjeti migranata u usporedbi s Nijemcima vrlo različiti." Tu između ostalog spadaju obiteljsko nasilje kod nekih, niža razina obrazovanja, kriminalni krugovi prijatelja i naglašavanje muškosti.
Detaljniji pogled na podrijetlo osumnjičenih također pokazuje koliko je složen tzv. kriminalitet stranaca. Godine 2024. gotovo 13 posto osumnjičenih potjecalo je iz Ukrajine. U odnosu na udio ukrajinskih izbjeglica koje žive u Njemačkoj (35,7 posto), to je upadljivo mali broj u usporedbi s drugim zemljama.
Zašto je toliko osumnjičenih iz sjeverne Afrike?
Kod ljudi iz Alžira, Maroka, Tunisa i Gruzije odnos je obrnut: oko tri posto osumnjičenih potječe iz svake od tih zemalja, dok njihov udio među registriranim izbjeglicama u Njemačkoj iznosi manje od jedan posto. Znači li to kako su ljudi iz sjeverne Afrike i Gruzije skloniji kriminalu od Ukrajinaca ili Nijemaca?
I tu pomaže pažljiviji pogled na čimbenike koji stoje iza brojki: relativno mali udio osumnjičenih iz Ukrajine mogao bi se objasniti demografskom strukturom – 63 posto odraslih izbjeglica iz te zemlje čine žene. Kod tražitelja azila iz sjevernoafričkih zemalja, međutim, između 74 i 82 posto su muškarci. A njihov je udio u ukupnom kriminalitetu, bez obzira na zemlju podrijetla ili putovnicu, uvijek znatno veći nego kod žena.
Otvori KEKS Pay
