Austrijska trostranačka Vlada, narodnjaci (ÖVP), socijaldemokrati (SPÖ) i Neos uspjeli su u četvrtak navečer, nakon dugog natezanja, ipak dogovoriti dugo najavljivanu reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine. Vladin prijedlog reforme danas ide u javnu raspravu, a usvajanje u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta najavljeno je za mjesec studeni. Ključne točke Prijedloga novog sustava socijalne pomoći u Austriji odnose se na radno sposobne korisnike, za koje se uvode znatno stroža pravila, s naglaskom na obveznu integraciju i uključivanje na austrijsko tržište rada. Promjene se odnose i na pomoć za djecu odnosno dječju doplatak, a dio novih rješenja donosi i poboljšanja za djecu iz siromašnih obitelji s minimalnim primanjima, te osobe s invaliditetom. Ono što je jedna od novina je, da će kriteriji i iznosi socijalne pomoći biti uglavnom ujednačeni u cijeloj Austriji i strogo vezani uz ispunjavanje obveza integracije tražitelja socijalne pomoći i njihove spremnosti za rad.
Dosad su uvjeti za dobivanje socijalne pomoći bili različiti, ovisno o kojoj se je austrijskoj saveznoj pokrajini radilo, a ima ih ukupno devet. Najveći problem je grad i pokrajina Beč, iz koje je gotovo dvije trećine tražitelja socijalne pomoći. Uglavnom stranih državljana, dakle migranata i azilanata. "Ovo je prava promjena paradigme i najveća reforma koju je ova vlada do sada postigla", rekao je konzervativni kancelar (ÖVP) Christian Stocker, uz poruku: "Svatko tko je sposoban za rad i nema obveze o nekom skrbiti, mora ići na posao. Svatko onaj koji i dalje odbija raditi, suočit će se s drastičnim smanjenjem socijalne pomoći". Stocker je naglasio da je ovo ujedno i “stvar pravednosti prema onima koji se svako jutro probude, idu na posao i obave svoj dio posla".
Provedenom reformom, pronađeno je rješenje koje će omogućiti podršku onima, kojima je pomoć zaista potrebna, rekle su u četvrtak navečer na konferenciji za novinare ministrica za socijalnu skrb, socijaldemokratkinja (SPÖ) Korinna Schumann, ministrica integracije iz Narodne stranke (ÖVP) Claudia Bauer i šefica austrijske diplomacije i čelnica stranke Neos Beate Meinl Reisinger. "Zaštita, prilike i odgovornost - to je mjerilo po kojem ćemo ocjenjivati ovu reformu", naglasila je Schumann, predstavivši novine i uvjete, vezane uz dobivanje socijalne pomoći. Dosadašnji maksimalan iznos socijalne pomoći, koje pokrajine mogu i umanjiti, zamijenit će se fiksnim iznosima. Osnovica ostaje kao i do sada neto iznos dodatka za izjednačavanje mirovina za samce tzv. Ausgleichszulage, koji u 2026. godini iznosi 1.308,39 eura bruto. Nakon odbitka šest posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, korisniku ostaje neto iznos od 1.230 eura mjesečno.
Prema predloženom novom sustavu socijalne pomoći, radno sposobnim podnositeljima zahtjeva za socijalnu pomoć, neće više automatski pripasti taj puni iznos od 1.230 eura. Državljani Austrije imat će pravo na osnovni iznos od 1.016 eura, odnosno 82,6 posto osnovice, a azilanti s priznatim boravkom u Austriji na 861 euro, odnosno 30 posto manje. Samo oni koji dokažu da traže posao i žele se uključiti na tržište rada, bilo ranijim radom uz obavezno osiguranje ili pohađanjem tečajeva osposobljavanja kod Austrijskog državnog Servisa za zapošljavanje (AMS), dobit će puni iznos socijalne pomoći. Iznimka su radno nesposobne osobe s invaliditetom, djeca, te osobe koje se moraju brinuti o nekoj nekoj drugoj osobi, kao i umirovljenici. Fiksni iznosi se ne smiju premašiti, a mogu se umanjiti samo u dva slučaja: ako korisnik ima vlastita primanja koja se uračunavaju ili ako krši propisane obveze iz novih pravila.
Tko će kršiti obaveze integracije ili neće biti na raspolaganju za uključivanje na tržište rada, ostat će bez najmanje 25 posto socijalne pomoći, a prema navodima predstavnica Vlade, pomoć može biti i potpuno obustavljena. Novi "stupnjevan" model primanja socijalne pomoći, prije svega je usmjeren na migrante. Dakle, strane državljane odnosno doseljenike, koji su obvezni po dolasku u Austriju potpisati svoju ugovornu obvezu da su spremni na integraciju u austrijsko društvo i poštivanje njegovih osnovnih vrijednosti. "Integracija je od 1. siječnja 2027. obaveza, a ne više dobrovoljna ponuda", poručila je ministrica integracije Bauer. Ministrica za socijalnu skrb Schumann je naglasila kako obaveze moraju biti i ostvarive dodavši: "Ljudima od kojih tražimo korake ka integraciji, moraju biti dostupne i odgovarajuće ponude. Tražimo obaveznost, ali moramo za to stvoriti i uvjete".
Šefica diplomacije Meinl-Reisinger je rekla kako Vlada brine o tome da socijalna pomoć dođe u prave ruke i da bude "sigurna mreža za one koji zaista ne mogu raditi, a ne viseća mreža za one koji bježe od posla". Jedno od spornih pitanja tijekom pregovora u redovima vladajuće koalicije bilo je i pitanje iznosa dječjeg doplatka. Dogovoreni prijedlog predviđa jedinstven raspon od najnižeg do najvišeg iznosa za cijelu Austriju. Na saveznoj razini dogovoren je jedinstveni iznos za prvo dijete od 307,47 eura mjesečno i 147,59 eura za svako dijete od petog nadalje. Za drugo, treće i četvrto dijete u obitelji, svaka pokrajina moći će sama odrediti iznos, unutar tog raspona. Uz poštivanje zadanih saveznih razina. Do sada iznosi za djecu nisu bili propisani na saveznoj razini, nego su ih pokrajine same određivale, jer je tako 2019. godine odlučio austrijski Ustavni sud, poništivši pritom prvobitno propisano, postepeno smanjivanje iznosa.
Austrijska je Vlada također odlučila da se dječji doplatak neće po novom uračunavati u socijalnu pomoć. Uz novčanu pomoć, pokrajine će ubuduće morati davati i pomoć u stvarima, prilagođenu lokalnim potrebama djece. Invalidne osobe imat će dvostruko veći iznos za imovinu koja se ne uzima u obzir kod dobivanja socijalne pomoći. U socijalnu pomoć se ubuduće neće uračunavati ni terapeutski džeparac i slična primanja u ovom području. Ukida se i obaveza da osobe mlađe od 25 godina moraju tužiti svoje roditelje za izdržavanje, jer se je socijalna pomoć često odobravala tek kada roditelji nisu bili u stanju izdržavati svoju odraslu djecu. Novi propisi obuhvaćaju i dodatak za njegu neke osobe. On se ne smije uračunavati u socijalnu pomoć, Ni korisniku niti osobi koja ju njeguje. Između ostalog, samohrani roditelji u cijeloj Austriji, dobit će obavezni dodatak. A obitelji s niskim primanjima, koje ne primaju socijalnu pomoć dobit će, evidencijsku karticu, koja bi trebala njihovoj djeci olakšati pristup školskom, sportskom i higijenskom priboru. Ali i u podršci u učenju, ljetnim i zimskim slobodnim aktivnostima te članstvu u pojedinim klubovima i udruženjima.
Oko 200.000 djece i mladih u Austriji moći će godišnje primati oko 300 eura za školski pribor, sport, slobodne aktivnosti i druge ne naturalne pogodnosti. Za to je predviđeno 60 milijuna eura počevši od 2027. godine. Iz predstavljenih novih pravila za dobivanje socijalne pomoći više je nego očito da je Austriji i njenim poreznim obveznicima prekipjelo. I da se ne daju više od došljaka, koji raznim smicalicama besramno iskorištavaju austrijski socijalni sustav, "vuči za nos". Sustav, koji su Austrijanci desetljećima, brojnim odricanjima, mukotrpno gradili. I koji je dosad stalno bio glavni kamen spoticanja u raspravama i verbalnim obračunima vladajuće koalicije i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), koja, prema aktualnim anketama, već ima naklonost više od trećine austrijskih birača.
Protivili su se odluci, Dunja Vejzović odrekla se titule počasne građanke Raba, ali Thompson je ipak preuzeo priznanje: „Moje je da nastavim dalje”
Ni to neće dati željene rezultate okrenut će se pljački nasilju .