Na današnjoj izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu troje kandidata i jedna kandidatkinja predstavit će svoje programe kojima će nastojati dobiti podršku kako bi s prvim danom listopada i početkom nove akademske godine službeno zamijenili Damira Borasa i zasjeli u rektorski stolac. Smjena je to na vrhu najvećeg i najstarijeg sveučilišta u Hrvatskoj nakon dugih osam godina, tijekom kojih su Sveučilište u Zagrebu više pratile afere i tajnosti nego transparentnost i uspjeh. Naročito uspjeh u akademskom svijetu usporediv s drugim zemljama.
Ovaj izbor važan je za 60.016 sadašnjih, svih budućih studenata, ali i profesora koji rade i djeluju na Sveučilištu, a koji su do sada naučili uglavnom šutjeti. Borasu su se rijetko suprotstavljali bojeći se između ostalog i uskrate novca. Za rektorsku poziciju bore se sada Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog, Stjepan Lakušić s Građevinskog, Tonći Lazibat s Ekonomskog i Marijan Klarica s Medicinskog fakulteta.
Tajno glasanje
Iako će kandidati danas službeno predstaviti programe, ime novog rektora moglo bi biti poznato prvog dana ožujka, kada na izvanrednoj sjednici članovi Senata odlučuju o izboru. Rektora prema statutu Zagrebačkog sveučilišta tajnim glasanjem bira 70 članova Senata. Svaki član ima jedan glas, a za izbor rektora potrebna je natpolovična većina. Sjednicama na kojima će se odlučivati o rektoru predsjedavat će najstariji nazočni član Senata. Nema dvojbe, tko god bude izabran, ima i više nego dovoljno posla. Ne samo da će morati raditi na izmjeni etike i ponašanja na Sveučilištu, već će se morati uhvatiti i u koštac s afirmacijom Sveučilišta kao bitnog faktora društvenog napretka. Morat će se pozabaviti i činjenicom da je Sveučilište presporo u prilagodbi s tržištem rada, kao i činjenicom da se smanjio broj studenata, a istovremeno porastao broj zaposlenih – od 2016. do 2021. broj zaposlenih je sa 7551 došao na 7766.
Sve te elemente u svom programu spominju i kandidati. Doduše, ne spominju niti definiraju kako će se postaviti u brojnim problemima koji ostaju iza Borasa, poput seksualnog zlostavljanja studentica, brojnih tužbi, kao i posljednje problematike vezane za to što si bivši rektor prije odlaska s pozicije pokušava osigurati ljetovanja i plaćene račune za mobitel na račun Sveučilišta. Svi se kandidati u svojim pisanim programima zaklinju da će im u središtu rada biti studenti, razvitak unutar europskog prostora obrazovanja, transformacija i transparentnost, ali i obnova Sveučilišta i sastavnica nakon potresa.
Što nude kandidati
Tako jedina kandidatkinja M. Hruškar naglašava da će joj, dobije li podršku, strateški cilj biti znanstveno-istraživačka produktivnost i izvrsnost na čijim će se osnovama kontinuirano razvijati kvalitetno obrazovanje. Lakušićev će imperativ biti zauzimanje za oživljavanje paradigme prema kojoj su sloboda i integritet znanstvene misli i naprednog poučavanja jamac gospodarskoga razvoja i kvalitete života. Lazibat smatra da se Sveučilište mora razvijati unutar europskoga prostora visokog obrazovanja i znanosti, što nameće potrebu transformacije prema suvremenom europskom sveučilištu sa snažnim naglaskom na uspostavljanje kvalitetnih politika povlačenja novca iz EU fondova. Klarica kao svoje prioritete navodi obnovu infrastrukture oštećene potresom, sudjelovanje u donošenju novog zakonodavnog okvira, novi način financiranja Sveučilišta i razradu načela za što uspješniju funkcionalnu integraciju Sveučilišta.
Bo kakšni Kajkavec dobil diplomu ?