Niz zemalja iz opreza je privremeno obustavio cijepljenje cjepivom AstraZenece. U kojem smjeru po tom pitanju planira ići Hrvatska, govorilo se i u večerašnjem Otvorenom.
Na današnjem sastanku, nitko decidirano nije rekao da se ide u zajedničku obustavu cjepiva, iako su se pojedine članice EU-a o tome izjašnjavale. Potrebno je detaljno proučiti slučajeve iz svih država i končani zaključak će se znati u četvrtak, rekao je Siniša Tomić, ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
- Velik dio zemalja je zagovarao pristup koji treba biti jedinstven i koordiniran. Sad nažalost nema zajedničkog pristupa, ali pitanje je stava regulatora, dodao je.
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, je rekla kako je tromboembolija učestala bolest u općoj populaciji.
- Promatra se pojavnost tromboembolije koja se promatra u odnosu na cjepivo i pojavnost te bolesti u općoj populaciji. Činjenica je da je to učestala bolest, imamo godišnje 3200 hospitalizacije zbog toga, 1000 zbog tromboembolije i 2200 zbog plućne embolije. Kada se cijepi puno ljudi kao sada, za očekivati je da će se tako nešto dogoditi i nakon cijepljenja. Da bi se moglo sumnjati da je to povezano s cijepljenjem trebala bi učestalost toga biti veća nego inače u populaciji, to sada nemamo, rekla je.
>> VIDEO Plenković o obustavi primjene cjepiva AstraZenece
Pavić Šimetin je rekla kako do sada pozornost javnosti nije toliko bila usmjerena na nuspojave.
- Činjenica je da je AstraZeneca pod povećalom cijelo vrijeme, i zbog učinkovitosti na starijima od 65 godina. Pokazalo se da je stav HZJZ-a bio ispravan, sad ga i druge zemlje podržavaju. To je cjepivo pod prismotrom pa se zato sada više raeagira i više toga izlazi u medijima, ali moramo reći da je takvih situacija bilo i s drugim cjepivima, rekla je.
Ozren Polašek, pročelnik Katedre za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, član Znanstvenog savjeta Vlade, rekao je kako se za sada čini da cjepiva nemaju povećani rizik pojave nuspojava.
- Definitivno će nam dobro doći zajednička odluka, tim više što je ovakve podatke potrebno zajedno promatrati. Pravi smer je okrupnjavanje svih ovih podataka, rekao je.
Upitan bi li suspendirao cijepljenje AstraZenecom, Polašek je rekao da bi odluku donio isključivo na temelju podataka. - Može nam se na temelju medijskih napisa činiti da je nešto puno veći problem nego što stvarno jest, rekao je.
Miroslav Hanževački, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb - zapad, rekao je da im se javljaju građani koji se ne žele cijepiti AstraZenecom. Istaknuo je važnost prijavljivanja nuspojava i apelirao na kolege da je to redovan dio njihova posla, a koji se često zaboravi.
- Sve što se pojavi u kanalu distribucije je aplicirano ljudima, rekao je Hanževački govoreći o cjepivu.
Pavić Šimetin je rekla kako za sada nigdje ne piše da se ljudi koji imaju problema sa zgrušavanjem krvi ne bi trebali cijepiti AstraZenecom.
- Pa čak i ako bi se pokazala uzročno posljedična povezanost između tromboembolije i cijepljenja pitanje je bi li to bio argument da se ljudi ne cijepe zbog činjenice da Covid ima izrazito veliku učestalost tromboembolije koja dovodi do smrti, cijepljenje predstavlja više tisuća puta manji rizik. Imamo osam sumnji na nuspojavu sa smrtnim ishodom, kod šest se pokazalo da najvjerojatnije nije povezano s cijepljenjem, dva slučaja se još provjerava. Od 5600 smrtnih ishoda koje imamo zbog COVID-a najveći dio njih je sigurno, oko 5000, imalo tromboembolijske probleme. Cjepivo daje daleko veću prednost u odnosu na rizik, rekla je.
Ovo je totalno ludilo i bezumlje, izjave koje nitko razuman ne može prihvatit. Ovim ljudima na kraju svega treba sudit za teške zločine.