Otkad je 1989. preuzeo upravu Banjalučke biskupije, biskup Franjo
Komarica uglavnom se suočava s progonom katolika. Tijekom cijelog rata
najveći dio njegove biskupije bio je pod kontrolom srpskih vojnih snaga
izložen sustavnom uništenju i etničkom čišćenju.
U tom najtežem razdoblju Komarica je, zajedno sa svojim svećenicima,
redovnicima i redovnicama, bio jedina moralna zaštita i materijalna
potpora obespravljenom katoličkom pučanstvu. I dugo nakon rata uz pomoć
biskupijskoga Caritasa pomagao je preostalim malobrojnim katolicima,
ali i drugim ugroženim ljudima na tome području.
Iako je njegova biskupija godinama kao bazen bez vode, Komarica nikada
nije posustao. Prije dvije godine uspio je u sjedište biskupije dovesti
i papu Ivana Pavla II. Tom je prilikom opalio “pljusku” vrhu Republike
Srpske koji je sjedio u prvom redu tijekom svečane mise na Petričevcu,
prozvavši ga zbog toga što katolicima nisu stvoreni uvjeti za povratak.
No ni nakon ove lekcije nitko se iz vlasti RS-a nije udostojio pomoći
izbjeglicama.
Tijekom 2005. banjalučki je biskup vodio brojne diplomatske razgovore s
veleposlanicima akreditiranima u BiH oko problema u toj biskupiji.
Često je bio i na terenu. Tamo se samo mogao uvjeriti u ono što već
gotovo 15 godina stoji na mjestu - većina crkvenih objekata i dalje je
porušeno, a broj vraćenih katolika toliko je mizeran da se može
govoriti o odumirućoj biskupiji.
Koncem godine Komarica je uputio oštru Promemoriju predsjedniku
Republike Srpske Draganu Čaviću. U njoj je žestoko zamjerio što
entitetske vlasti još uvijek ništa nisu učinile na ravjetljavanju
slučajeva otetog svećenika Ratka Grgića i člana pastoralnog vijeća
Banjalučke biskupije Marijana Vištice. Zamjerio je i što vlasti nisu
nimalo pomogle da se barem djelomično pomogne obnoviti dio od čak 97
posto porušenih i teško oštećenih crkvenih objekata, niti da se vrati
više od tri posto prognanog katoličkog pučanstva.
Zahvaljujući naporima biskupa Komarice koncem je godine Banjalučka
biskkupija osnovala Europsku akademiju koja u programu ima zacrtano
očuvanje i zaštitu okoliša, odgoj i obrazovanje, te gospodarsku etiku.
Nagrada njemačkog Centra protiv progona
Nagradu za ljudska prava “Franz-Werfel_Menschenrechtspreis” biskup Franjo Komarica primio je 25. lipnja prošle godine u crkvi sv. Pavla u Frankfurtu na Majni. U ime njemačke zaklade “Centar protiv progona” nagrada mu je uručena zbog hrabrosti koju je iskazao u teškim vremenima etničkog čišćenja u BiH. “Od početka rata u BiH bio je branitelj ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, te glasnik za obespravljene. Podjednako se zauzimao za katolike, muslimane i za pravoslavne”, rečeno je u obrazloženju nagrade. Proteklih je godina također dobio na desetke međunarodnih i domaćih nagrada.
Zadivljena Doris Pack
Kad je pred božićne blagdane Doris Pack posjetila Banja Luku, Komarici je kazala da je svjesna kako vlasti onemogućuju povratak katolika u biskupiju. Izrazila mu je nadu da će dolaskom novog Viskog predstavnika doći do odlučnijeg pomaka nabolje u procesu povratka. Pack je bila zadivljena onime što je biskup, unatoč golemim problemima, uradio u biskupiji, naročito na području obrazovanja.
