Iako se čini kao da je cijeli svijet iznenađen i šokiran događajima u Brazilu, gdje su pristaše bivšeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara opustošile ključne institucije brazilske demokracije, Kongres, predsjedničku palaču i Vrhovni sud, u ovom je slučaju zapravo jedino iznenađujuće to što je do još jednog brutalnog napada na demokraciju došlo tek sada, tjedan dana nakon što je novi predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva preuzeo svoj treći predsjednički mandat.
Cijelo vrijeme protekle četiri godine, dok je Bolsonaro bio na dužnosti, postavljalo se pitanje hoće li mlada brazilska demokracija preživjeti njegov desničarski populizam, baš kao što se i za vrijeme mandata Donalda Trumpa, ključnog Bolsonarova uzora, nad Sjedinjenim Državama nadvijalo pitanje hoće li Trump nakon izbornog poraza mirno predati vlast ili će, što se naposljetku i dogodilo, pokušati preokrenuti službene izborne rezultate i poraz pretvoriti u pobjedu, i to tako što je potaknuo pobunu koja je na koncu rezultirala upadom naoružane rulje u američki Kongres.
Opet romac lupeta I laze