Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bolonja je na Medicinskom fakultetu utrostručila prolaznost

Za protivnike reforme obrazovanja dvojbe nema. U posljednjih pet godina opala je kvaliteta na svim sveučilištima.
05. ožujka 2010. u 20:30 38 komentara 511 prikaza
'12.12.2008., Zagreb - Svecana promocija prvih magistara inzenjera u RH koji su studirali po Bolonjskom sustavu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.  Photo: Zeljko Hladika/Vecernji list'
Foto: 'Zeljko Hladika/Vecernji list'

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prije 11 godina tek bi svaki četvrti student uspio u roku položiti godinu. Danas, pet godina poslije uvođenja Bolonje, na Medicini se mogu pohvaliti prolaznošću od čak 84,7 posto.

Učinkoviti matematičari

Ništa lošije nije ni na studiju matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na kojem je danas prolaznost 63,09 posto. Ne tako davno, točnije akademske godine 2002./2003., u roku je studijsku godinu položilo samo 32,59 posto "matematičara". Jednako je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Prije uvođenja Bolonje prolaznost je bila malo viša od 64 posto. Lani se popela na 75,73 posto. Što se dogodilo? Dekan FER-a Vedran Mornar tvrdi da je formula uspjeha u kontinuitetu učenja. Studenti svako malo imaju provjere znanja, uče u manjim količinama i normalno, kaže Mornar, pa su efikasniji. Za profesora Pavela Gregorića s Filozofskog fakulteta ti su podaci, koje je jučer predstavio na okruglom stolu o provedbi Bolonje, održanom na Sveučilištu u Zagrebu, najbolji pokazatelj da se taj proces mogao kvalitetno provesti.

– Dakako, oni koji su s manje entuzijazma to obavili imaju lošije podatke i samim su time nezadovoljniji – kazao je P. Gregorić. Osim što je povećala prolaznost, dodao je Gregorić, Bolonja, kad se dobro provede, omogućuje i praćenje kvalitete, a dobivene diplome priznaju se u europskim zemljama. S druge strane, i laiku je jasno da Bolonja ima i negativnih strana, a slaba, gotovo nikakva mobilnost, svakako je jedan od glavnih problema.

Proizvod ministara

Česti su i prigovori da bodovi ECTS nisu dobro usklađeni s težinom kolegija, da su prevelike studentske skupine, a da je premalo nastavnika, novaka... Za najžešće protivnike, Bolonja nije ništa drugo do politički proces.

– Našla se hrpa ministara i dogovorila ga. Ni studente, ni novake ni profesore nitko ništa nije pitao. Tako nije bilo ni 60-ih – smatra pak Žarko Puhovski, profesor političke filozofije na Filozofskom fakultetu. Za njega bi sveučilišta, kaže, trebala biti slobodne zajednice, a sada se na fakultetima prema studentima ponašaju kao prema osnovnoškolcima.

– Moram dva puta u semestru provjeravati nečije znanje. Pa to se radi sa 11-godišnjom djecom. Osim toga, Bolonja produljuje studiranje barem godinu dana. I intelektualni je doseg niži. Na mom kolegiju studenti po novom moraju pročitati 25 posto manje literature – objašnjava Puhovski. Za njega dvojbe nema – Bolonja je prouzročila pad kvalitete na svih hrvatskim sveučilištima, a bolja prolaznost na pojedinim fakultetima nije ništa drugo nego obična proizvodnja većeg broja radnika za tržište.

Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
Zagrebački advent
Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
  • Raphael:

    Pusti prolaznost, kakva je kvaliteta? U kojoj ce se mjeri ta prolaznost odraziti na povecanje industrijske proizvodnje za primjerice 5 godina i povecanje BND? Mislim kako su dane varijable obrnuto proporcionalne. Hajde, neka sam u krivu pa ce nam biti bolje. :|

  • bambi:

    faks je i prije bio loš, sada je katastrofa.....

  • Agramer198:

    Slušam odnosno čitam komentare i križam se... Pa u čemu je sada problem? Prvo nije u redu kaj nemamo dovoljno liječnika, onda nije u redu jer ih ima, ali su kao nesposobni.. Ako ne studirate ne pizdite jer nemate pojma ... prikaži još! kako nam je. Moja kolegica na Medicini krv piša da bi dala predmete kao npr. Patologija a sam ispit se sastoji od pismenog, pokaznog, još jednog pismenog, pokaznog i na kraju usmenog. 5 u 1. Ko neka Getro akcija kaj ne? Samo kaj nakon takve akcije hoćete otići doma i spavati 20 dana jer je profesor baš bio predivno raspložen pa je odlučio da ipak NE ŽELI dolaziti drugi dan i ispitati ostatak ljudi već u 11 navečer vi čekate svoj red nakon kaj ste u 8 ujutro došli. I ne nije pretjerivanje niti karikiranje. Nakon što 15 sati provedete čekajući svoj red izvadili bi i njemu i sebi jetru na živo.. Ili još jedan bolji primjer. Pravni fakultet. Profesor ima bipolarni poremećaj i njemu je baš špica jer vas usred ispita prekine i priča vam kak bi bil na Mallorci. Da kaj njemu ovo treba. Onda zuri u točku tri metra iznad vaše glave, fiksirajući Jupiter, i postavlja vam pitanje što je pretporez. Onda mu vi izverglate nabubanu definiciju KOJU ZNATE,a za koju on tvrdi da nije točna i veli vam da ste retardirani, počne lupati šakom po stolu i govoriti da \"kaj ga svi zajebavaju\".. Onda vi ostanite normalni i zatomite impuls da mu izbijete bulju sa Rimskim privatnim pravom.Prolaznost se povećala jer je gradiva manje i razumljivije je i zato što je prilagođeno 21. st ,a ne 19. Povećala se prolaznost zato što više nije cilj SAMO nabubati već i neku pm znati i moći povezati što je u svakom slučaju lakše nego imati u pohrani 35 000 činjenica koje možete izverglati u 5min, ali bez imalo pojma KAJ ste rekli.. Prije ste morali biti ili štreber ili vudren u glavu da komprimirate 5000 str. Građanskog i procesnog prava u dva mjeseca u glavu. Ili bi studirali 60 godina pa bi negdje sa unukom diplomirali.