Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prije 11 godina tek bi svaki četvrti student uspio u roku položiti godinu. Danas, pet godina poslije uvođenja Bolonje, na Medicini se mogu pohvaliti prolaznošću od čak 84,7 posto.
Učinkoviti matematičari
Ništa lošije nije ni na studiju matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na kojem je danas prolaznost 63,09 posto. Ne tako davno, točnije akademske godine 2002./2003., u roku je studijsku godinu položilo samo 32,59 posto "matematičara". Jednako je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Prije uvođenja Bolonje prolaznost je bila malo viša od 64 posto. Lani se popela na 75,73 posto. Što se dogodilo? Dekan FER-a Vedran Mornar tvrdi da je formula uspjeha u kontinuitetu učenja. Studenti svako malo imaju provjere znanja, uče u manjim količinama i normalno, kaže Mornar, pa su efikasniji. Za profesora Pavela Gregorića s Filozofskog fakulteta ti su podaci, koje je jučer predstavio na okruglom stolu o provedbi Bolonje, održanom na Sveučilištu u Zagrebu, najbolji pokazatelj da se taj proces mogao kvalitetno provesti.
– Dakako, oni koji su s manje entuzijazma to obavili imaju lošije podatke i samim su time nezadovoljniji – kazao je P. Gregorić. Osim što je povećala prolaznost, dodao je Gregorić, Bolonja, kad se dobro provede, omogućuje i praćenje kvalitete, a dobivene diplome priznaju se u europskim zemljama. S druge strane, i laiku je jasno da Bolonja ima i negativnih strana, a slaba, gotovo nikakva mobilnost, svakako je jedan od glavnih problema.
Proizvod ministara
Česti su i prigovori da bodovi ECTS nisu dobro usklađeni s težinom kolegija, da su prevelike studentske skupine, a da je premalo nastavnika, novaka... Za najžešće protivnike, Bolonja nije ništa drugo do politički proces.
– Našla se hrpa ministara i dogovorila ga. Ni studente, ni novake ni profesore nitko ništa nije pitao. Tako nije bilo ni 60-ih – smatra pak Žarko Puhovski, profesor političke filozofije na Filozofskom fakultetu. Za njega bi sveučilišta, kaže, trebala biti slobodne zajednice, a sada se na fakultetima prema studentima ponašaju kao prema osnovnoškolcima.
– Moram dva puta u semestru provjeravati nečije znanje. Pa to se radi sa 11-godišnjom djecom. Osim toga, Bolonja produljuje studiranje barem godinu dana. I intelektualni je doseg niži. Na mom kolegiju studenti po novom moraju pročitati 25 posto manje literature – objašnjava Puhovski. Za njega dvojbe nema – Bolonja je prouzročila pad kvalitete na svih hrvatskim sveučilištima, a bolja prolaznost na pojedinim fakultetima nije ništa drugo nego obična proizvodnja većeg broja radnika za tržište.
Pusti prolaznost, kakva je kvaliteta? U kojoj ce se mjeri ta prolaznost odraziti na povecanje industrijske proizvodnje za primjerice 5 godina i povecanje BND? Mislim kako su dane varijable obrnuto proporcionalne. Hajde, neka sam u krivu pa ce nam biti bolje. :|