Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 88
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
25 godina poslije

Berlinski zid pao je samo za neke: Sedam država danas imaju manji BDP nego 1990.

Berlinski zid
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
08.11.2014.
u 20:47

Računica Branka Milanovića temeljena je samo na BDP-u po glavi stanovnika i ne obuhvaća razne druge čimbenike poput ratova koji su nanijeli štetu mnogim državama ili korupcije koja je postala raširena pojava.

Berlinski zid pao je samo za neke, zaključuje ugledni srpsko-američki ekonomist Branko Milanović u analizi koja, 25 godina nakon pada Berlinskog zida i početka tranzicije socijalističkih zemalja u kapitalističke, pokazuje da se rijetke države mogu pohvaliti uspjehom u toj tranziciji. Barem ako ih se promatra isključivo kroz kretanje njihova BDP-a po stanovniku.

Žrtve BiH i Srbija

Sedam država, među njima i BiH i Srbija, danas imaju niži BDP po stanovniku nego što su imale 1990. i trebat će im, tvrdi Branko Milanović, možda čak i 50 ili 60 godina da se vrate na razinu koju su imali u trenutku pada komunizma.

– U osnovi, to su zemlje koje imaju barem tri ili četiri izgubljene generacije – piše Milanović u članku na svome internetskom blogu Global Inequality (globalna nejednakost). Te su zemlje apsolutni gubitnici tranzicije, a sljedeća su kategorija relativni gubitnici, među kojima je i Hrvatska. Po Milanoviću, to su države čiji je BDP od 1990. naovamo rastao sporije od prosječnog rasta zemalja OECD-a, odnosno manje od 1,7 posto godišnje. Sljedeća su kategorija relativni dobitnici, države koje ne sustižu nekadašnje kapitalističke uzore na Zapadu, ali i ne zaostaju dodatno za njima. Njihov je rast od 1,7 do 1,9 posto godišnje, što znači da drže korak, odnosno siromašnije su od zapadnih kapitalističkih zemalja onoliko koliko su bile i kad je pao Berlinski zid. Među tim zemljama je, po analizi Branka Milanovića, i Slovenija.

Najuspješnija su kategorija bivše socijalističke države koje od 1990. naovamo rastu bržom stopom od prosjeka OECD-a, što znači da u tranziciji sustižu standard zapadnih kapitalističkih zemalja. Takvih je 12 zemalja, ali i među njima ima zemalja poput Kazahstana koje ekonomski uspjeh zahvaljuju nafti i plinu, pa Branko Milanović zaključuje da samo tri ili pet bivših socijalističkih zemalja može reći da je zaista uspjelo u kapitalizmu. Poljska i Estonija primjer su takvih zemalja.

Najveći dobitnik Poljska

– Očekivanja većine ljudi 9. studenog 1989. bila su da će kapitalizam dovesti do ekonomske konvergencije s ostatkom Europe, umjerenog povećanja nejednakosti i konsolidiranja demokracije. To je ostvareno vjerojatno samo u jednoj zemlji (Poljskoj), a možda i u druge dvije, vrlo male države – piše Branko Milanović misleći na Estoniju i Albaniju (koja je rasla prosječno 3,9 posto godišnje). U njima ukupno živi 42 milijuna ljudi, što je samo 10 posto stanovništva svih bivših komunističkih zemalja zajedno.

– Dakle, svaka deseta osoba koja živi u tranzicijskim zemljama može reći da je zaista prošla tranziciju u kapitalizam koju su obećavali ideolozi liberalne demokracije i slobodnog tržišta – zaključuje Branko Milanović.

Komentara 111

TH
than
21:04 08.11.2014.

Da pogodim bez citanja teksta. Zrtve su sve bivse komunisticke drzave koje nisu provele lustraciju ?!?!

Avatar dmitarX
dmitarX
21:02 08.11.2014.

Pao je on za sve. Samo neki nisu zasukali rukave ko Poljska i Estonija, nego i danas plaču za 'dobrim starim vremenima'.

Avatar hrvoje horvat
hrvoje horvat
21:02 08.11.2014.

Slovenija i Hrvatska su radili i privređivali za Srbiju i Bosnu .Čemu se čudite?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije