Naslovnica Vijesti Hrvatska

Banka gena 28 domaćih pasmina

Na zaštićenom prisavskom pašnjaku Gajna kod Oprisavaca, na otvorenom, u ekstremnim zimskim uvjetima živi izdržljivo podolsko govedo koje je zahvaljujući robusnoj konstituciji otporno na hladnoću i snijeg
18. veljače 2019. u 19:23 1 komentara 498 prikaza
Banka gena 28 domaćih pasmina
Foto: Ivica Galović/PIXSEL
Pogledajte galeriju 1/7

Bez svinje šiške svojedobno nije bilo dalmatinskog pršuta, dok je plemenitog dalmatinskog bušaka, gospodara krša Dalmatinske zagore, danas moguće vidjeti samo na starim fotografijama sa Sinjske alke. Procvat moderne poljoprivredne proizvodnje, s kojom smo se okrenuli produktivnijim, mesnatijim, mlječnijim stranim pasminama i križancima, s naših je prostora “izbrisao” i dalmatinsku tuku, ovcu birku, krčkog ponija, dravsku i podunavsku gusku, bijelu i lasastu mangulicu... od kojih neke danas nalazimo tek u tragovima, nedovoljnim da bi opravdali status izvornih i zaštićenih hrvatskih pasmina.

Vidine slavonske delicije Uzgoj crnih svinja: Prodali smo svu slaninu, kulen i kobasice koje smo proizveli

No neke je, poput creske ovce, hrvatske bijele koze ili crne slavonske fajferice još moguće spasiti od izumiranja i revitalizirati pa se, osim u uzgojne skupine entuzijasta, velike nade polažu i u Banku gena domaćih životinja RH pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA) u Križevcima.

Podaci o broju životinja | Autor : Milan Ilić Foto: Milan Ilić

Iako je osnovana 2013., banka je zapravo tek posljednjih mjeseci, uz pomoć sredstava iz EU fondova, postala moderni i cjeloviti laboratorij s hladnjacima, kontejnerima s tekućim dušikom, prostorima za ekstrakciju DNK..., u kojemu se i konzervacijom genetskog materijala kriokonzervacijom (zamrzavanjem) sjemena, embrija ili somatskih stanica, neke pasmine, bude li potrebno, u budućnosti mogu rekonstruirati.

Spašena banijska šara

Ravnatelj HPA Zdravko Barać kaže kako trenutačno imamo 28 izvornih i zaštićenih pasmina svinja, konja, magaraca, goveda, peradi, ovaca i koza te pčela. U banci gena još nemaju nijedan zamrznuti embrij. No lanjsku su godinu završili s čak 8422 uzorka tkiva, od kojih najveći broj čine pasmine goveda – slavonsko-srijemski podolac, buša i istarsko govedo, ovce od kojih štitimo cigaju, cresku, istarsku, pašku, rapsku i krčku ovcu, dalmatinsku pramenku, dubrovačku rudu i ličku pramenku te svinje – crna slavonska, turopoljska svinja i banijska šara.

Prof. dr. sc. Estella Prukner Radovčić E. Prukner Radovčić: 'Godišnje se u sivoj zoni uzgoji 10 milijuna peradi'

Ipak, treba znati da metode uzorkovanja “in vitro” ne isključuju potrebu očuvanja pasmina u izvornom okolišu, što daje dodatnu sigurnost očuvanju biološke raznolikosti. Odlike naših izvornih pasmina su robusnost, otpornost, instinkti, prilagođenost i mogućnost opstanka u promjenjivoj klimi pa banka gena prati i strukturalne promjene u njihovim populacijama te uvođenje novih tehnologija u njihovu očuvanju. Neke su pasmine tako već spašene, s nekima se još mučimo ne bismo li im povećali brojnost, a neke su poput banijske šare tek od lani revitalizirana i priznata pasmina.

Iz HPA kažu kako se uzgajivačima našeg nacionalnog blaga priznanjem otvara mogućnost povlačenja novca iz fondova EU u njihovu daljem očuvanju, marketingu, trženju..., a podupire ih se i s potporama po uvjetnom grlu ili kljunu.

Za kokoš hrvaticu 40 kuna potpore

– Po kljunu zagorskog purana iz matičnog jata dobivaju se tako potpore od 110 kuna, a 40 kuna za kokoš hrvaticu – doznajemo od Baraća.

Za jednu kravu istarskog goveda ili kobilu hrvatskog posavca, dvije krmače crne slavonske svinje, šest krčkih ili paških ovaca godišnje se dobiva oko 200 eura potpora, dok se kod sivih pčela, koje su također naša zaštićena pasmina, podupire proizvodnja matica. U laboratoriju banke gena kod pčela se utvrđuju mjere prsišta, sjemenskog mjehurića, broja spermija i jajnih cjevčica te prisutnost spora nozemoze, nametničke bolesti odraslih pčela, dok se rasplodne svinje, primjerice, testiraju i na malignu hipotermiju, za koju je odgovoran jedan mutirani gen na šestom kromosomu, a uzrok je blijedog, mekog i vodnjikavog mesa, manje tehnološke vrijednosti.

Tomislav Tolušić VLADA U Saborsku proceduru upućen prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja

Populacija se uvijek mjeri reprodukcijskim životinjama, koje nose proizvodnju, pa je tako banijske šare, koju smo lani uvrstili na popis izvornih i zaštićenih pasmina, trenutačno svega 60-ak krmača. No i dalje se radi na revitalizaciji te pasmine, dok, primjerice, zabrinjava broj od svega 130 krmača turopoljskih svinja, kojih je proizvodnja svojedobno dobila zamah, a potom ih ugrozila bruceloza, kaže Barać. Istarsko govedo, creska i rapska ovca te dubrovačka ruda spadaju u skupine visokougroženih izvornih i domaćih životinja, dok su slavonsko-srijemski podolac, međimurski konj, sjevernojadranski magarac, turopoljska svinja, banijska šara, cigaja, krčka ovca, hrvatska bijela i istarska koza kritično ugrožene. Prema evidenciji HPA, imamo svega 34 međimurska konja, od kojih 31 kobilu te 36 istarskih koza, 33 ženske populacije.

>> Pogledajte video: Na Farmici spas pronašli psi, mačke, magarac, praščići...

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • Nepokolebljiv:

    Za ostale vrste necu postavljati pitanje autohtonosti ali "zagorski puran" pa to je definitivno domaca vrsta dosla u "stoljecu sedmom" Federal Express-om ravno iz sjeverne Amerike!