U slučaju radikalnih dugotrajnih američkih carina prognoze realnog ekonomskog rasta u europodručju te hrvatskog robnog izvoza u 2025. i 2026. mogle bi se pokazati preoptimističnima, smatra glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
Automobilska i farmaceutska industrija su najizloženije
– Iako robni izvoz u SAD čini tek 3,5 posto ukupnog izvoza, oko jedan posto BDP-a, prvi puta iznad milijardu eura, radi se o dominantno visokotehnološkom izvozu koji odnedavno postiže visoke stope rasta u sektorima poput farmaceutike, opreme i postrojenja, kemikalija, elektronike i drugog. Osim toga, SAD je od lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga čija će vrijednost u ovoj godini premašiti 200 milijuna eura – napominje Stojić. Hrvatska, dodaje, kratkoročno može smanjiti efektivne stope poreza na dohodak i doprinose za zdravstvo, ograničiti budući rast minimalne plaće maksimalno na razinu prosjeka EU, ukidati parafiskalne namete te smanjiti razliku između cijene struje za poduzeća i građane. Hitno treba i odblokirati oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljive izvore energije, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak. Hrvatska bi, smatra nadalje, trebala jačati ponudu radne snage s većim učešćem mladih, žena, starijih te imigranata na tržištu rada, s obzirom na procijenjeni pad radne populacije za više od 350.000 tijekom 20 godina. Konkretnih informacija o carinama Europskoj uniji još nema.
– S obzirom na to da je SAD glavni trgovinski partner EU s oko 20 posto ukupnog izvoza, poželjno je svakako sjesti za pregovarački stol i razgovarati o konkretnim prijedlozima, nakon čega bi se SAD suzdržao od drastičnog dizanja carina – tvrdi Stojić.
FOTO Prizor na popularnom grčkom otoku koji se rijetko viđa: Ulice puste, svi bježe na kopno
Hrvatskoj ne trebaju imigranti nego povratak raseljenog stanovništva. Bilo bi također dobro da ovaj uhljeb iz HUP-a ode malo raditi u inozemstvo i po prvi put u životu zaradi plaću.