Svijet je jučerašnji Dan ekološkog duga dočekao osam dana ranije nego lani, podaci su organizacije Global Footprint Network i Sveučilišta York. To znači da će stanovništvo do kraja godine živjeti izvan svojih prirodnih mogućnosti, trošeći resurse koje planet više ne može nadoknaditi, upozorili su iz WWF-a Adria (svjetske organizacije za zaštitu prirode).
– Trenutačno čovječanstvo troši prirodne resurse 80% brže nego što Zemljini ekosustavi mogu obnoviti. To znači da živimo kao da imamo gotovo dva planeta na raspolaganju. Posljedice takvog ponašanja su vidljive u deforestaciji, eroziji tla, gubitku bioraznolikosti i povećanju CO₂ u atmosferi, što doprinosi sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Sve to ozbiljno ugrožava sposobnost planeta da nam osigura hranu, vodu i sigurno okruženje za život – kažu iz WWF-a. Pogledamo li stanje u našoj regiji, situacija je, tvrde, još gora. Hrvatska je ove godine svoj Dan ekološkog duga dočekala već 27. travnja, što znači da prirodne resurse trošimo još brže nego lani, kad smo u ekološki dug ušli 28. svibnja. Slovenija je granicu prešla još ranije – 8. travnja, a Crna Gora 24. travnja. Srbija je resurse "iscrpila" 8. svibnja, a BiH 17. svibnja. Najbolje stoji Albanija – ondje će ekološki dug nastupiti tek 13. rujna.
Iako je Dan ekološkog duga relativno stabilan posljednjih deset godina, i dalje svake godine dolazi sve ranije. Od 1970-ih godina, kad je počelo mjerenje ekološkog duga, prekomjerno trošenje prirodnih resursa se akumulira – zbog toga danas naš ekološki dug iznosi 22 godine. Dakle čak i da ovaj datum ostane nepromijenjen, pritisak na planet nastavit će rasti – Zemlji bi i u "savršenom scenariju" trebalo 22 godine da u potpunosti obnovi svoje resurse, objašnjavaju iz WWF-a.
– Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu. Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi koja bi trebala biti veća nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete – ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. Rješenja za smanjenje ekološkog duga postoje, a brojna su i financijski povoljna. Najveći potencijali leže u gradovima, energetici, hrani, populaciji i zdravom planetu, navodi se na Power of Possibility platformi. Primjerice, smanjenje emisija CO₂ iz fosilnih goriva za 50% odgodilo bi Dan ekološkog duga za čak tri mjeseca. Iz WWF-a ističu kako u Hrvatskoj već postoji velik potencijal za obnovu resursa. Smanjenje ekološkog otiska izvedivo je uz kružno gospodarstvo, obnovljive izvore energije i očuvanje prirodnih područja, poručila je Kalauz.
FOTO Pogledajte katastrofalne posljedice buktinje u Siraču: Šteta je višemilijunska
Otvori KEKS Pay
