HANFA PROVJERAVA ZAPOSLENIKE

Ako se netko iz HNB-a obogatio trgovanjem povlaštenim podacima, može i do osam godina u zatvor

HNB
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
1/3
12.01.2022.
u 20:01

Hanfa će provjeriti je li netko od 40 zaposlenika središnje banke trgovao na temelju povlaštenih informacija, a u takvom slučaju može se dobiti i do osam godina zatvora

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) krenula je u istragu kako bi utvrdila jesu li zaposlenici Hrvatske narodne banke trgovali vrijednosnim papirima na temelju povlaštenih informacija.

Nadzor se pokreće nakon teksta na portalu Index, koji tvrdi da je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika središnje banke kroz više od 400 transakcija obrnulo desetak milijuna kuna. U svom prvom tekstu Index konkretno spominje guvernera Borisa Vujčića, njegovu zamjenicu Sandru Švaljek i sadašnjeg savjetnika, a bivšeg višeg viceguvernera Davora Holjevca. Ukratko, Vujčić je 90-ih kupio dionice dviju banaka, ali prodao ih je 2001., kad je došao u središnju banku, i to prije nego što je Hrvatska narodna banka zabranila čelnicima kuće da trguju dionicama. Po tome, guverner Vujčić nije prekršio zakon.

Oštre reakcije oporbe

Zamjenica guvernera Švaljek kupila je obveznice Erste banke 2012. u vrijeme kad je bila vanjska članica savjeta HNB-a (bila je to do 2013.) te ih je prodala 2017., kad su došle na naplatu. Slično je bilo i s Holjevcem. U to vrijeme, a tako je i sada, propisi Hrvatske narodne banke nisu branili kupnju obveznica, tako da su prema propisima središnje banke i njih dvoje čisti pred zakonom.

Zaposlenici HNB-a dobit će zabranu trgovanja obveznicama banaka od ožujka 2022. godine. Index zasad nije objavio imena ostalih 37 osoba koje spominje u tekstu koji je izazvao oštre reakcije oporbenih stranaka koje traže smjene čelnih ljudi. Guverner Vujčić tvrdi da središnja banka nema informacija da je netko od njihovih ljudi trgovao dionicama banaka.

VIDEO Ivana Kekin o ilegalnim radnjama zaposlenika i dužnosnika HNB-a

Koji je posao Hanfe u ovom postupku? 

Hanfa po postojećim ovlastima neće problematizirati samu činjenicu da je netko u Hrvatskoj narodnoj banci kupovao dionice ili obveznice, već će prema Zakonu o tržištu kapitala i Uredbi o zloporabi tržišta istražiti je li pri trgovanju vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Ako se utvrdi da se netko obogatio u transakcijama na temelju povlaštenih informacija, kazna može biti i do osam godina zatvora.

No jednako tako Hanfa može zaključiti da u trenutku kad je transakcija obavljena takve informacije nisu postojale, odnosno može utvrditi da u tvrtki čijim se vrijednosnim papirom trgovalo nije bilo događaja koji su mogli utjecati na rast vrijednosti dionica pa se protiv aktera neće pokretati kazneni postupak.

Pojednostavljeno, ljudi iz središnje banke mogu biti kazneno gonjeni samo u situacijama da su kupovali dionice banaka u trenutku kad su raspolagali povlaštenim informacijama koje nitko drugi osim uskog kruga ljudi nije mogao znati, a te su informacije naknadno utjecale na rast vrijednosti dionice. Za državu su oni čisti što se tiče kaznenog progona, no mogu ostati bez posla svi koji su trgovali dionicama banaka nakon zabrane iz 2001. Kupnja obveznica bit će im zabranjena tek od ožujka ove godine.

Drugo je pitanje moralnosti samog postupka da netko tko je zadužen da kontrolira poslovanje banaka privatno trguje njihovim vrijednosnim papirima.

Tko je pratio transakcije?

Financijska javnost zabavlja se i time tko je uopće pratio financijske transakcije zaposlenih u HNB-u tijekom tako dugog perioda. Osim Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SDKK) nitko drugi nema uvid u to brdo podataka. SDKK inače javno objavljuje samo prvih deset dioničara ili kupaca obveznica, a samo ljudi koji su vlasnici dionica tvrtke ili kupci jedne obveznice mogu doznati imena ostalih. Ostalima su takve informacije nedostupne.

Obični građani inače rijetko kupuju obveznice, koje, osim države, mogu izdavati i razne tvrtke. Trenutačno je na Zagrebačkoj burzi izlistano 15 korporativnih obveznica koje su naprimjer izdali Dalekovod, Atlantic, Erste banka, Zagrebački holding, Ina, M san, Samoborka... Kupci obveznica zapravo kreditiraju izdavatelja obveznica na unaprijed utvrđen rok i kamatu. Erste je jedina banka koje dolazi do kapitala na taj način, a kad je sadašnja zamjenica guvernera S. Švaljek kupovala njihove obveznice, minimalan ulog za pojedinca bio je 500.000 kuna. Većinu te obveznice (90 posto) kupili su institucionalni ulagači, a samo 10 posto građani. No četiri godine kasnije Erste banka izdala je obveznicu čiji su većinski kupci bili građani, a minimalan je ulog bio 5000 eura.

Komentara 17

Avatar southman
southman
20:38 12.01.2022.

U zatvor može jedino baka koja prodaje kupus na placu

NI
nikola612
20:27 12.01.2022.

HNB sa akterima poput Rohatinskog i Vujčića koje je postavila komunjarska partija do sada su bili nedodirljivi. Nema sumnje da su ti akteri davali informacije svojim drugovima poput Tedeskog koji se enormno obogatio zahvaljujući toj mafiji.

ZI
zinegoid
20:05 12.01.2022.

do kuda u hrvatskoj sežu pohlepa i primitivizam, samo je nebo granica....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?