Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Razorno djelovanje čovjeka: Planet je devastiran, ali to je tek početak

Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Srpanj 2019. bio je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja te će se ova godina vjerojatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i uspeti na 2. ili 3. mjesto najtoplije.
29. studenoga 2019. u 07:54 3 komentara 312 prikaza
Poplava u Francuskoj
Foto: BRICE RODIERE/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Rekordne vrućine, sve učestalije meteorološke katastrofe, otapanje ledenjaka i rast razine mora, dokazi su razornog djelovanja čovjeka na planet koji se množe, zvone na uzbunu i traže hitnu akciju protiv klimatskih poremećaja.

Požar Upozorenje stručnjaka: 'Razina Jadrana mogla bi porasti za metar do kraja stoljeća, požari i poplave će biti češći'

U manje od godine dana, četiri znanstvena izvješća Ujedinjenih naroda o stanju planeta odjeknula su poput groma i probudila građane cijelog svijeta stvorivši alarmantan pritisak na sudionike konferencije o klimi COP25 koja u ponedjeljak počinje u Madridu. 

Rekordne vrućine

Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Srpanj 2019. bio je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja te će se ova godina vjerojatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i uspeti na 2. ili 3. mjesto najtoplije, navodi Američka oceanografska i atmosferska agencija (NOAA).

No to je tek početak. Planet je topliji za otprilike jedan Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko doba. Međutim, ako temperatura nastavi rasti sadašnjim ritmom, zbog emisija plinova s učinkom staklenika, prag od 1,5 stupnjeva, zacrtan Pariškim sporazumom, bio bi postignut između 2030. i 2052. godine, kažu UN-ovi stručnjaci za klimu.

Video - Seizmolog otkrio zašto je jug Hrvatske podložan potresima

 

Čak i ako države budu poštovale preuzete obveze o smanjenju emisija stakleničkih plinova, bit će to manje od +3 stupnjeva Celizijevih do kraja stoljeća. A koliko je to razorno ilustrira podatak da svakih pola Celzijevog stupnja više povećava intenzitet i/ili učestalost meteoroloških katastrofa kao što su toplinski val, oluje, suše, poplave.

Osim toga, znanstvenici koji proučavaju nove klimatske modele koji će služiti kao osnova za novo izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u 2021., govore da će zatopljenje biti još izraženije nego što se ranije predviđalo. Najgori scenarij bilo bi zatopljenje od +7 stupnjeva Celzijevih u 2100. godini u odnosu na prethodni najgori scenarij s porastom +4,8°C.

Katastrofe sve učestalije

U Europi strašne vrućine više nisu iznimka, Sibirom i Australijom haraju užasni požari, ciklon Idai pogađa Mozambik, a Venecija se suočava sa sve katastrofalnijim plimnim valovima.

Klimatske promjene ISTRAŽIVANJE Klimatske promjene izlažu buduće generacije doživotnim zdravstvenim posljedicama

Iako je neku specifičnu katastrofu teško pripisati klimatskim poremećajima, njihova sadašnja učestalost, odnosno ekstremnost potvrđuje znanstvena predviđanja. A znanstvenici predviđaju da će budućnost biti još mračnija

Uz rast temperature od +1,5°C, epizode jakih kiša bit će sve učestalije, sve jače i/ili obilnije, kaže IPCC. Očekuje se i sve veća učestalost i sve jači intenzitet suša.

Nadalje, zagrijavanje planeta za čak i dodatnih pola Celzijevog stupnja izazvalo bi "jasne" negativne posljedice. Primjerice, bude li ispoštovan minimalni cilj Pariškog sporazuma globalnog rasta temperature za najviše +2°C, cikloni, uragani ili tajfuni postat će snažniji i cikloni će harati u kategorijama 4 i 5. 

Previsoke emisije CO2

Prema UN-ovu izvješću objavljenom ovaj tjedan, emisije CO2 prosječno su rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.

Ilustracija VREMENSKI FENOMEN Znanstvenici u 2020. predviđaju novi El Nino

Krajem 2018. godine, glavni staklenički plinovi premašili su nove rekordne koncentracije u atmosferi, a posebno CO2, s 407,8 ppm.

Posljednji put kada je Zemljina atmosfera imala takav postotak CO2 "bilo je prije 3 do 5 milijuna godina: temperatura je tada bila 2 do 3 stupnja C viša nego danas, a razina mora bila je za 10 do 20 metara viša od sadašnje", navodi Svjetska meteorološka organizacija.

Led se topi, raste razina mora 

IPCC kaže da je razina mora narasla za 15 cm u 20. stoljeću. Taj se ritam ubrzava i razina oceana nastavit će rasti stoljećima i prijetiti niskim naseljima na obalama gdje će do 2050. godine živjeti više od milijarde ljudi. 

Video - Prosvjed zbog klimatskih promjena

 

Čak i ako svijet uspije snažno smanjiti emisije stakleničkih plinova, rast oceana mogao bi iznositi između 30 i 60 cm do 2010., odnosno od 60 do 110 cm ako emisije nastave rasti.

Razlog tog rasta uglavnom je topljenje ledenjaka. Dvije ledene kalote na Antarktiku i Grenlandu gubile su prosječno 430 milijarda tona svake godine od 2006., a ledena kora Arktika smanjuje se također i brojni planinski ledenjaci mogli bi nestati. 

Ugroženo milijun vrsta

Čovjek nije odgovoran samo za klimu. Njegova eksploatacija prirodnih izvora dosegnula je dosad neviđenu razinu, ponajprije radi prehrane broja stanovnika planeta koji raste, a istodobno priroda se urušava brže nego ikada prije. 

PROGLASILI IZVANREDNO STANJE 11.000 znanstvenika upozorava: Zbog klimatske krize prijete nam nečuvene patnje

Poljoprivredne prakse, eksploatacija šuma, onečišćenje... Stručnjaci za bioraznolikost pri UN-u (IPBES), kažu da je uništeno 75 posto kopnenog okoliša, odnosno 66 posto morskog. Posljedica je da bi moglo nestati milijun životinjskih i biljnih vrsta, a mnoge od njih tijekom sljedećih desetljeća.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • mkinkognito:

    Ovo nije najtoplije razdoblje, možda otkad postoje relevantna mjerenja. Klima kao i geotermika imaju cikluse. Možda oni koje govore o promjenama misle kako su tragovi toplijih klima zapravo tragovi nekih drugih civilizacija koje dovele zemlju do karaklizme. Samo odakle su ... prikaži još! smrznute životinje u permafrostu koje živjele u bitno toplije vrijeme pa se onda smrznule a primjera koji znanstveno dokazuju topliju klimu ima jako puno. Sadašnja moda okriviti sve za promjenu klime zapravo je voda na mlin onima koji imaju drugačiju tehnologiju koji mogu tu tehnologiju prodati onima koji je nemaju. Dokaz za to je financiranje raznih globalnih organizacija za očuvanje okoliša. U mom relativno kratkom životu naftni lobi je financirao borbu protiv ugljena u korist nafte, zatim je isti naftni lobi promjenio taktiku pa su financirali borbu za prirodni plin jer kao to manje zagađuje, kad se razvila i pojeftinila tehnologija za dobivanje plina i drugih derivata iz ugljena malo su naftari uskratili donacije, sad kad su napravljene baterije za skladištenje elektrike prozvedene nekako drugačije, počinj atomski lobiji sa pričom kako je najjeftiniji izvor elektrike atomska centrala, sad odjednom postaje zapravo to najčistija energija a otpatci iz takvih pogona zauzimaju manje prostora nego drugi izvori. Kao i šljaka i svi drugi fosilni izvori ostavljaju radijacijski odpad samo razpršen, što je zapravo istina. Znači ova kampanja o zaštiti okoliša je na tragu uzmi onima koji nemaju, daj bogatima.

  • Banijeza:

    Čovjek možda može lokalno utjecati na promjene i to u manjoj mjeri.Ovo su gluposti koje sve više nalikuju na religiju.

  • boban59:

    samo da ne nestane svinjetine...😉