Od devet medalja na upravo završenom Europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) hrvatski atletičari i atletičarke osvojili su čak šest. Od toga tri zlatne i tri srebrne. Kada se tome pridodaju dvije medalje, zlatna i brončana s nedavnog Europskog prvenstva do 18 godina te 17 juniorskih medalja s Prvenstva Balkana, može se zaključiti da imamo novu generaciju sjajnih mladih sportaša.
A tu novu generaciju predvodi Jana Koščak, mlada Varaždinka koja je u samo mjesec dana osvojila zlato u sedmoboju na Europskom prvenstvu do 18 godina, te zlato u visu na EYOF-u u Banskoj Bistrici. Odmah do nje je i Lara Jurčić koja je na EP-u do 18 godina bila treća, a na EYOF-u prva u utrkama na 200 metara.
Zanimljivo je da su atletičari i atletičarke na EYOF-u osvojili četiri od šest medalja u trkačkim disciplinama što je ravno čudu s obzirom na uvjete u kojima se pripremaju u Hrvatskoj (samo jedna dvorana tijekom zime). Godinama smo bili jaki u bacačkim disciplinama (kugla, kladivo, disk, koplje), a na EYOF-u smo preostale dvije medalje osvojili u tehničkim disciplinama – dalj i vis.
– Da, istina, pojavila se nova generacija od koje očekujemo dobre rezultate u budućnosti, kada postanu seniori. Ovih šest medalja povijesni je uspjeh na EYOF-u. Nikad nismo osvojili toliko medalja na ovom natjecanju. I da, složio bih se da su Jana i Lara predvodnice generacije koja bi mogla eksplodirati na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2024. godine u Peruu. A to što nismo imali osvajače u bacačkim disciplinama ne znači da imamo slabe pojedince u disku, kugli, kladivu ili koplju – rekao je Mladen Katalinić, izbornik seniorske reprezentacije.
Danas u Kolumbiji, u gradu Kali, počinje Svjetsko juniorsko prvenstvo. Na tablici svih vremena osvajača medalja na juniorskim SP-ima Hrvatska je na odličnom 25. mjestu s ukupno 13 osvojenih medalja – sedam zlatnih, dvije srebrne i četiri brončane. Prvu juniorsku medalju za Hrvatsku osvojila je Nevena Lenđel u visu 1986. godine u Francuskoj. U Čileu i Jamajci 2000. i 2002. godine pojavila se naša najuspješnija juniorska generacija – Ivana Brkljačić, Blanka Vlašić i Edis Elkasević. Njih troje ukupno su osvojili pet zlatnih medalja, Ivana i Blanka po dvije u bacanju kladiva, odnosno visu, a Edis jednu u bacanju kugle. Kasnije su svi oni imali i dobre seniorske karijere, pogotovo Blanka koja je bila dvostruka svjetska prvakinja u visu, srebrna i brončana s Olimpijskih igara...
Od 2006. do danas imali smo tek dvije zlatne medalje – Danijele Grgić na 400 m u Pekingu 2006. i Martina Markovića u bacanju diska 2014. u Eugeneu. U tom razdoblju medalje su još osvajali Marin Premeru (srebro i bronca u bacanju diska 2008.), Sandra Perković (treća u bacanju diska 2008.) i Sara Kolak (treća u bacanju koplja 2014.). Na posljednja tri svjetska juniorska prvenstva (Bydgoszcz, Tampere i Nairobi) ostali smo bez medalja. Moglo bi tako ostati i nakon Kolumbije gdje do medalje realno može samo Veronika Šokota u bacanju koplja. Ona je u Kali došla sa sedmim hicem ove sezone. No među putnicama za Kolumbiju ima nekoliko zanimljivih imena koja bi u budućnosti mogla donijeti dosta radosti hrvatskoj atletici. Pored Šokote tu su još Roko Farkaš (200 m), Lucija Leko (disk) i Klara Košćak (400 m prepone).
– Moram reći da će svako finale u Kolumbiji za nas biti veliki uspjeh. Naravno, nećemo se buniti ako osvojimo i koju medalju. Nemojmo zaboraviti da se atletikom bavi jako puno zemalja, a da medalje osvajaju zemlje za koje neki nikad u životu nisu ni čuli. Primjerice Grenada, Nizozemski Antili, Barbados – zaključio je Katalinić.
Ovim lijepim rezultatima mladih atletičara i atletičarki treba pridodati i jedan sjajan rezultat naše seniorke Matee Parlov Koštro koja je na cestovnoj utrci u Berlinu na 10 kilometara istrčala novi hrvatski rekord – 31,54 minuta. Prijašnji rekord držala je Bojana Bjeljac iz 2019. godine – 32,12 minuta.
– Hrvatska atletika ima sjajne rezultate u sadašnjosti, a vjerujem da će se taj trend nastaviti i u budućnosti – naglasio je Katalinić.
