Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 217
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Panel o jednakim prilikama

Pravobraniteljica Ljubičić: Sport je područje u kojem žene najsporije napreduju

11.09.2026.
u 22:20
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Ako djevojčicama u startu date do znanja da će teže doći do cilja nego njihovi muški vršnjaci, onda ste im dodali dodatnih 10 kilograma u ionako već pretežak ruksak i prije će odustati, ističe olimpijka Snježana Pejčić

U okviru projekta FAIR GAME i u organizaciji Sportskog saveza grada Zagreba, a na inicijativu njegove poduzetne glavna tajnice Suzane Šop, održana je vrlo zanimljiva konferencija na temu "Jednake prilike u sportu – od načela do stvarnosti".

Pojednostavnjeno rečeno, govorilo se o ulozi pravnog i institucionalnog okvira, javne i lokalne vlasti, znanosti i sportskih organizacija u stvaranju jednakih mogućnosti za djevojke i žene u sportu.

Najviše odustaju adolescentice

U tom kontekstu govorile su i sveučilišne profesorice Snježana Vasiljević (Pravni fakultet) i Tatjana Trošt (Kineziološki fakultet), koja je iznijela i neke znanstveno utemeljene činjenice o motivima za odustajanje od sporta u adolescentnoj dobi.

– Adolescenti otkrivaju svijet izvan sporta, imaju sve više interesa, a paralelno s tim, sport od njih zahtijeva sve više. A jedan od motiva odustajanja djevojaka je i premještanje prioriteta na obrazovanje. Jedno istraživanje provedeno na 20 tisuća sportašica pokazalo je da puno manje od sporta odustaju one sportašice koje su se u sport uključile od svoje četvrte do devete godine.

Kad je bila riječ o Olimpijskim igrama na kojima su hrvatske sportašice bile znatno uspješnije od svojih muških kolega (bilo je to u Pekingu, 80 posto medalja osvojile žene), profesorica Trošt navela i zanimljive primjere iz najrazvijenijih zemalja.

– Od Seula 1988. do Pekinga 2008. Amerikanke su broj medalja dignule s 30 na 50 posto, a ujednačeni su i sportaši i sportašice iz Velike Britanije. Nizozemska je po tom pitanju također uspješna, no kad je riječ o Francuskoj, Italiji i Hrvatskoj, ipak prednjače medalje koje su osvojili muškarci.

Problematike jednakih mogućnosti dotaknula se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH Višnja Ljubičić.

– U gotovo 70-80 posto slučajeva javljaju nam se roditelji koji se žale na određene teškoće u ostvarivanju participacije njihovih djevojčica u sportu, u kojem imamo pritužbi i na seksualno uznemiravanje.

Govorilo se i o sudjelovanju žena u upravljačkim strukturama, pri čemu je pravobraniteljica istaknula:

– U 10 vodećih zemalja Europske unije u upravljačkim strukturama nacionalnih saveza ima oko 22 posto žena, a u Hrvatskoj je to manje od 12 posto pa smo gotovo na začelju EU. Nakon 23 godine praćenja područja ravnopravnosti u svim područjima života, mogu reći da je sport područje u kojem žene najsporije napreduju. Unutar sporta još sporije sudjeluju u upravljačkim strukturama i suočavaju se sa staklenim stropom. Najčešče su manje plaćene i manje nagrađivane.

Na to se nadovezala i dopredsjednica HOO-a Suzana Šop:

– Mi u Upravnom odboru SSGZ-a imamo 15 članova i svi su muškarci. Nadzorni odbor ima tri člana i svi su muškarci. U gradskim sportskim savezima u 72 gradska saveza osam je predsjednica i svega 17 tajnica. U Vijeću Hrvatskoga olimpijskog odbora, od 22 člana samo su dvije žene, a u Nadzornom odboru samo su muškarci. I to je normativni okvir kojeg moramo mijenjati.

Drugi panel konferencije ponudio je perspektive iz različitih područja sporta pa tako i iz perspektive žene trenera u ženskom sportu, o čemu je govorila izbornica vaterpolistica Mia Šimunić.

– Tijekom mojih 20-ak godina odustalo je oko 300 curica, a mnoge su mi dolazile kazavši da im je trenirati jako teško i da su se umorile. I zato kao društvo djevojke moramo početi odgajati ističući kako sportski trening nije težak kao normalan život te da je bavljenje sportom sjajna prilika da izraziš sebe. A na kraju, i da predstavljaš svoju zemlju, ali i da se izgradiš kao osoba.

A Snježana Pejčić sjajno je predstavljala Hrvatsku na najvećim natjecanjima pa tako i na Olimpijskim igrama u Pekingu (2008.), gdje je osvojila broncu.

– Ja sam kao sportašica imala identične uvjete kao i moji muški kolege, no jako puno djevojčica primjećuje određenu razliku i to je također jedan od faktora odustajanja. A tim im se odnosom ubija duh. Ako im u startu pokažete da će teže doći do cilja nego muški kolege, onda ste im dodali dodatnih 10 kilograma u ionako već pretežak ruksak.

Da je sport ipak sjajno sredstvo borbe za jednakost spolova, istaknula je Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u HOO-u.

Sport je područje u kojem se stalno natječete i nitko neće obezvrijediti rezultate sportašica. No ono za što se moramo boriti jesu jednaki uvjeti pod kojima će se djevojčice sportski razvijati.

Govorila je ova dugogodišnja sportska djelatnica i na temu žena u upravljačkim strukturama.

- Sport privuče trećinu bivših sportašica, trećina je iz javnih poslova a nedostaje nam trećina stručno obrazovanih žena. To ne mora biti model ali je bolje i to nego da u upravljanju klubova imamo 80 posto roditelja.

Na lošem terenu loš osjećaj

A ti uvjeti znaju biti obeshrabrujući, ističe Božidar Miletić, koordinator za ženski nogomet HNS-a.

– Problem je infrastruktura pa se djevojčice loše osjećaju jer treniraju ili igraju utakmice na lošijim terenima od svojih muških kolega. Inače, ženski nogomet je u hrvatskim medijima vrlo skromno popraćen a problem je i u struci koja nije na željenoj razini. No, mi smo pokrenuli stvari pa sada, u odnosu na onih 500 iz 2015., u Hrvatskoj imamo 3500 registriranih nogometašica. Da biste zadržali djevojke u sustavu sporta one uz sebe moraju imati stručne ljude, infrastrukturu, zajamčenu financijsku stabilnost i medijsku popraćenost.

A ženski nogomet već godinama prati kolega večernjakovac Damir Mrvec, inače dobitnik Nagrade "Milka Babović" za doprinos popularizaciji ženskog sporta.

– U 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća bilo je puno više prostora na sportskih stranicama dnevnih listova, što se smanjilo s pojavom interneta i društvenih mreža. Danas ženska nogometna reprezentacija može napraviti čudo i završit će samo kao vijest. Kada je kuglačica Anja Vicković osvojila više medalja na Svjetskom prvenstvu, na društvenim mrežama, od broja njezinih odličja, važnije je bilo da je ona kći nekad popularnog radijskog voditelja Trpimira Vickovića Budilice.

Jako zanimljivo izlaganje imao je akademik i književnik Ratko Cvetnić na temu transrodnosti i ženskog sporta, ali je ono dovoljno zanimljivo za samostalan tekst, koji ovdje i najavljujemo.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata