Dok se nogometni svijet priprema za sraz Njemačke i Paragvaja na Svjetskom prvenstvu 2026. godine, malo tko razmišlja o dubokim, neobičnim i često mračnim vezama koje sežu više od stoljeća u prošlost. Priča započinje u kasnom 19. stoljeću, u umovima Bernharda Förstera, antisemitskog aktivista, i njegove supruge Elisabeth Förster-Nietzsche, sestre slavnog filozofa Friedricha Nietzschea. Njih dvoje, duboko uronjeni u ideje o superiornosti arijske rase i potaknuti skladateljem Richardom Wagnerom, sanjali su o stvaranju modelne zajednice daleko od europskog kontinenta, koji su smatrali "zaraženim židovskim utjecajem". Njihov je cilj bio osnovati utopiju, "Novu Njemačku" ili Nueva Germaniju, u zabačenim krajevima Paragvaja.
Förster je organizirao peticiju kancelaru Ottu von Bismarcku tražeći zabranu daljnjeg useljavanja Židova u Njemačku. Kada to nije uspjelo, odlučio je napustiti zemlju i osnovati vlastitu, pročišćenu zajednicu. S nekolicinom siromašnih saskih obitelji, 23. kolovoza 1887. godine, na obalama rijeke Aguaray-Guazú, započeo je jedan od najčudnijih društvenih eksperimenata u povijesti.
Iako je eksperiment Nueva Germania neslavno propao, njemački utjecaj u Paragvaju nastavio je rasti, dosegnuvši vrhunac u desetljećima koja su prethodila Drugom svjetskom ratu. Paragvaj je, naime, bio prva država izvan Njemačke koja je osnovala vlastitu nacističku stranku, još 1929. godine. Mnogi u paragvajskoj političkoj i vojnoj eliti divili su se Hitlerovoj disciplini i nacionalizmu, a simpatije prema nacizmu bile su raširene.
Nakon sloma Trećeg Reicha, Južna Amerika postala je obećana zemlja za tisuće nacističkih bjegunaca. Paragvaj, pod dugogodišnjom diktaturom Alfreda Stroessnera, koji je i sam bio njemačkog podrijetla, pokazao se kao posebno gostoljubiv domaćin. Iako se često spekuliralo da je i sama Nueva Germania, prva proto-nacistička kolonija, ugostila neke od njih, čvrstih dokaza za to nema. No, potvrđeno je da je u Paragvaju sigurno utočište pronašao jedan od najmonstruoznijih zločinaca u povijesti, liječnik iz Auschwitza Josef Mengele, poznat kao "Anđeo Smrti". Mengele, odgovoran za stravične medicinske eksperimente na logorašima, proveo je neko vrijeme u paragvajskom gradu Hohenau. Lokalno stanovništvo pamtilo ga je kao mirnog čovjeka koji je izvanredno svirao klavir. Boravio je u sobi 26 hotela Tirol, sve dok jedne noći, oko jedan sat ujutro, nije primio telefonski poziv i zauvijek nestao u tami.
Danas je Nueva Germania mirna i relativno siromašna poljoprivredna zajednica posvećena uzgoju yerba matea i soje. Potomci prvih doseljenika i dalje žive tamo, a mješavina njemačke i paragvajske kulture postala je dio lokalnog identiteta. Legende o nacističkom utočištu i rasističkom podrijetlu uglavnom su predmet senzacionalističkih priča koje današnji stanovnici odbacuju, ističući kako je to bio "prvi neuspjeli proto-nacistički eksperiment". Ipak, veza s Njemačkom ostaje živa na neočekivane načine. Posljednjih godina zabilježen je novi val njemačkih imigranata koji u Paragvaju traže bijeg od, kako smatraju, strogih epidemioloških mjera, obveznog cijepljenja i prevelikog broja muslimanskih imigranata u Europi. Neki od njih osnivaju nove zajednice, poput ruralnog naselja "Zeleni raj", koje privlači desničare i protivnike cijepljenja.
Otvori KEKS Pay
Pravi monstrumi su nosili crvene zvijezde na kapama