Nakon 11 godina borbe koja se odvijala daleko od svjetala reflektora, u tišini obiteljskog doma gdje je svaki dan bio bitka za preživljavanje, bivši boksački supertalent Prichard Colón preminuo je u 33. godini. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je njegov otac, Richard Colón, objavom koja je odjeknula boksačkim svijetom kao tužan epilog jedne od najpotresnijih sportskih priča modernog doba.
- Sada je na boljem mjestu - napisao je otac, zatvarajući poglavlje života obilježenog golemom patnjom, ali i nevjerojatnom snagom obitelji koja ga nikada nije napustila.
Prije kobne noći 17. listopada 2015., Prichard "Digget" Colón bio je sve ono što boks traži u svojim zvijezdama. S blistavim osmijehom, karizmom koja je osvajala publiku i besprijekornim profesionalnim omjerom od 16 pobjeda i nula poraza, od čega čak 13 nokautom, smatran je idućim velikim portorikanskim prvakom. Njegov talent bio je neosporan. Rođen na Floridi, s deset godina preselio se s obitelji u Portoriko, domovinu svojih roditelja, kako bi mogao boksati pod zastavom otoka koji je obožavao. Tamo je izgradio impresivnu amatersku karijeru, osvojivši pet nacionalnih prvenstava i zlatnu medalju na Panameričkom prvenstvu za mlade 2010. godine. Njegov uspon u profesionalnim vodama bio je meteorski. Tečno je govorio engleski i španjolski, a njegova pojava bila je jednako impresivna kao i njegova vještina u ringu.
Sve se srušilo u Fairfaxu, u Virginiji, u meču protiv Terrela Williamsa koji je trebao biti samo još jedna stepenica na putu prema vrhu. Umjesto toga, postao je njegov jedini poraz, zabilježen kao bizarna diskvalifikacija nakon devete runde. No, rezultat je bio najmanje važan. Ono što se dogodilo te večeri u ringu i neposredno nakon toga zauvijek je promijenilo ne samo njegov život, već i živote njegove obitelji. U spavaćoj sobi u kući svoje majke, gdje je proveo posljednje godine života, bio je okružen slikama boksača kakav je nekada bio - pobjednika uzdignutih ruku, simbola snage i nade.
Obitelj Colón žrtvovala je mnogo za Prichardov san. Njegov otac Richard, koji je i sam trenirao uz oca slavnog Félixa Trinidada, bio je njegov trener od malih nogu, pretvorivši obiteljsku garažu u improviziranu dvoranu. Iako su se Richard i Nieves kasnije razveli, ostali su ujedinjeni u brizi za sina. Richard je svakodnevno dolazio kako bi pomogao Nieves, podižući sina iz kreveta, stavljajući ga u invalidska kolica i vodeći ga u šetnje po susjedstvu, čitajući mu i pričajući mu u nadi da će neka riječ doprijeti do njega. Njihova kći Natalie, koja živi u blizini, također je bila neizmjerna podrška. Njihova borba s iscrpljenošću i očajem bila je neprestana, ali nada, unatoč mračnim prognozama liječnika, nikada nije u potpunosti umrla.
- Vjerujem u čuda - govorio je Richard.
Njegova majka Nieves dijelila je tu nadu kroz suze:
- Svaki put kad uđem u sobu, očekujem da će Prichard reći: 'Mama'. Očekujem tu riječ.
Meč 17. listopada 2015. bio je prenošen na nacionalnoj televiziji, a legendarni Sugar Ray Leonard, komentirajući uoči borbe, nije štedio pohvale na račun mladog Colóna. Činilo se da je Colón, kao favorit, bio u blagoj prednosti u prvim rundama. Međutim, od samog početka počeo se žaliti sucu Joeu Cooperu da ga protivnik Terrel Williams udara u potiljak. Ti udarci, poznati kao "zečji udarci", strogo su zabranjeni jer mogu uzrokovati katastrofalne neurološke ozljede. Unatoč Colónovim opetovanim pritužbama, sudac Cooper nije odlučnije reagirao. U petoj rundi, frustrirani Colón uzvratio je niskim udarcem, zbog čega su mu oduzeta dva boda.
Ključni trenutak dogodio se u sedmoj rundi. Williams je zadao još jedan snažan udarac desnicom u stražnji dio Colónove glave i vrata, poslavši ga na pod. Colón se instinktivno uhvatio za potiljak, vidno uzdrman. Sudac je prekinuo borbu, oduzeo bod Williamsu i dao Colónu pet minuta za oporavak. U kut je pozvan liječnik pored ringa, dr. Richard Ashby. Prema izvještaju reportera NBC-ja, Kennyja Ricea, dr. Ashby je nakon pregleda prenio da mu je Colón rekao kako osjeća vrtoglavicu i bol u stražnjem dijelu glave, ali da smatra da može nastaviti. Liječnik se složio s tom procjenom. To je bila odluka koja je zapečatila Colónovu sudbinu. Ugledni neurolozi kasnije su tvrdili da je kombinacija udarca u glavu, vrtoglavice i glavobolje jasan znak za hitan prekid meča i odlazak u bolnicu.
Iako vidno uzdrman, Colón se vratio u borbu. U devetoj rundi, Williams je uspio ono što nijedan protivnik prije nije - dva puta ga je srušio na pod. Colón se jedva održavao na nogama do kraja runde. Kada je zvono oglasilo kraj, njegov je kut, misleći da je borba gotova, pogrešno počeo skidati mu rukavice. Prema pravilima, boksač ne može nastaviti borbu bez rukavica, a kako ih nisu stigli vratiti na vrijeme, Colón je bio diskvalificiran. Dok je Williams slavio, dio publike je zviždao Colónu, optužujući ga da glumi ozljedu. - oludjela sam jer su govorili da moj sin glumi. On je bio borac. Nikad ga niste mogli vidjeti da se žali - rekla je njegov amajka.
Dok je napuštao ring, naslonio se na nju za potporu.
- Pitala sam ga na španjolskom: 'Papi, kako si?', a on je odgovorio na engleskom: 'Mama, vrti mi se, ne vidim'."
Njegovo se stanje rapidno pogoršavalo. Noge su mu postajale sve slabije dok se približavao svlačionici. Uskoro ga ni majka više nije mogla držati. U svlačionici se dogodio potpuni kolaps. Počeo je povraćati i srušio se.
- Sjećam se da se srušio u vlastitoj povraćotini, a onda se u tom trenutku pokušavao održati pri svijesti - rekao je njegov prijatelj Andre Diaz.
Njegova majka se prisjetila očajničkih povika oca:
- Tata je govorio: 'Pricharde, molim te, hajde. Ne idi, ne idi, ne idi'."
U tom trenutku, obitelj je svjedočila najgorem strahu svakog roditelja.
- Mislio sam da će umrijeti. Mislio sam da će umrijeti u tom trenutku - rekao je Richard.
Hitno je prevezen u bolnicu Inova Fairfax, gdje je CT snimka otkrila ono najgore: subduralni hematom, opasno krvarenje u mozgu. Iako je hitna operacija izvedena kako bi se smanjio pritisak na lubanju, bilo je prekasno. Živahni, karizmatični sportaš koji je ušao u ring nekoliko sati ranije više nikada neće biti isti. Pao je u komu koja je trajala 221 dan.
Nakon buđenja iz kome, Colón je ostao u trajnom vegetativnom stanju. Bio je svjestan, ali nije mogao komunicirati niti se samostalno kretati. Disao je samostalno, ali to je bio jedini oblik njegove neovisnosti. Njegova majka Nieves posvetila je svoj život danonoćnoj brizi o njemu. Hranila ga je na sondu, čistila mu kolostomsku vrećicu i okretala ga svaka dva do tri sata kako bi spriječila stvaranje dekubitusa. Bila je to iscrpljujuća rutina, fizički i emocionalno. U međuvremenu, obitelj je 2017. godine pokrenula pravnu bitku tešku više od 50 milijuna dolara, tužeći liječnika Richarda Ashbyja i promotore meča, HeadBangers Boxing i DiBella Entertainment, za nemar i liječničku pogrešku. U tužbi se navodi da dr. Ashby nije adekvatno reagirao na Colónove simptome i da je borbu trebao odmah prekinuti u sedmoj rundi.
Odvjetnici obitelji tvrdili su da promotori nisu osigurali adekvatno kvalificiranog liječnika te da nisu postojali odgovarajući protokoli za ozljede mozga. Istraga koju je provelo regulatorno tijelo države Virginije zaključila je da "nema jedne radnje koja je toliko očita i/ili teška da bi se opravdalo polaganje krivnje na bilo koju pojedinačnu osobu", no također je priznalo da nema ovlasti nad liječnicima ili sucima. Gotovo devet godina kasnije, tužba nije dobila javni pravorijek niti je postignuta nagodba, ostavljajući obitelj bez ikakve pravne zadovoljštine. U međuvremenu, Terrel Williams, boksač čiji su udarci uzrokovali ozljedu, odradio je još nekoliko borbi, ali njegova karijera nikada nije dostigla značajnije visine i odavno je nestao sa scene.
Tragedija Pricharda Colóna duboko je potresla boksački svijet i potaknula promjene. Svjetsko boksačko vijeće (WBC) uvelo je takozvano "Pravilo Pricharda Colóna", koje nalaže sucima nultu toleranciju na udarce u potiljak, uz strože kazne i obaveznu diskvalifikaciju za ponovljene prekršaje. WBC je Colónu posthumno dodijelio i titulu počasnog svjetskog prvaka, uručivši njegovoj obitelji zeleno-zlatni pojas koji je, kako su rekli, "uvijek zasluživao". Njegova priča postala je viralna na društvenim mrežama, a snimka bivšeg prvaka teške kategorije Deontaya Wildera kako plače govoreći o Colónovoj sudbini dirnula je milijune.
- Ovaj čovjek nikada neće biti nečiji otac. Njegova obitelj se mora brinuti o njemu do kraja života - rekao je Wilder.
Otvori KEKS Pay
Počivao u miru Božjem!🙏