Hrvatska ima jedinstveni i vjerojatno najoriginalniji pehar u svijetu nogometa, umjetničko remek-djelo pod nazivom “Sunce” nastalo 1991. godine, namijenjeno pobjedniku Hrvatskoga kupa.
No, sjeća li se netko kako je uopće nastalo “Sunce”? Obratili smo se Damiru Rabuzinu, sinu pokojnoga Ivana Rabuzina (1921.-2008.), slavnoga slikara naivne umjetnosti.
– Nedavno mi je pod ruku došao nacrt toga pehara, danas pospremljen u našoj bogatoj arhivi u Ključu. Ne sjećam se puno detalja iz toga vremena. Sjećam se samo da je tatu bio nazvao Antun Vrdoljak i zamolio ga da osmisli izgled novoga pehara za pobjednika Kupa, i da je to tata napravio s veseljem, i bez ikakve naknade – kazao nam je Damir Rabuzin.
Je li veliki slikar bio ljubitelj nogometa?
– Tada nije išao na utakmice, ali ga je nogomet zanimao. Uvijek se interesirao kako je prošao Dinamo...
Da su ga se barem sjetili...
Je li ga Hrvatski nogometni savez ikada pozvao na neku utakmicu, neki finale Kupa?
– Nije, što mi je žao. Bilo bi u redu da su ga se sjetili barem kad su ti finali Kupa u pitanju – dodao je Damir Rabuzin.
Naravno, Antun Vrdoljak, slavni redatelj, utemeljitelj Hrvatskoga olimpijskog odbora i nekadašnji sportski novinar, vrlo dobro sjeća se vremena kada je nastajalo “Sunce”.
– Zašto smo se obratili baš Ivanu Rabuzinu? Zato što je bio umjetnik svjetskoga glasa, zato što je bio domoljub, volio je nogomet. Uz to, bio mi je prijatelj i krsni kum mojem sinu Andriji – kazao nam je Antun Vrdoljak.
Kako se rodila ideja o “Suncu”?
– “Sunce” je nastalo praktički iz ćakule, u jednom društvu u kojemu je bio i Tuđman, također ljubitelj nogometa. Željeli smo izići iz šablone, da to ne bude klasični pehar, nego nešto sasvim novo, originalno, a Rabuzin je bio prava osoba za takav zadatak. I osmislio je “Sunce” kao svoj omiljeni motiv, što nam se svima svidjelo. Naime, bilo je to nešto svim drukčije od famoznoga Titova pokala koji se dodjeljivao pobjedniku Kupa u bivšoj Jugoslaviji – nastavio je Vrdoljak.
Jeste li bili na prvom finalu Hrvatskog kupa 1992. godine?
– Bio sam, i najiskrenije, bilo mi je drago što ga je Inker osvojio. Da bude okrunjen netko izvan kruga velikih klubova. Bila su to teška vremena, i sjećam se kada smo osnivali Hrvatsku nogometnu ligu, skeptici su provlačili pitanja – kako će ta liga uopće opstati i s kime će to Dinamo i Hajduk igrati? Rekao sam tada: ‘Pa igrat će s Varteksom!’ – zaključio je Antun Vrdoljak, koji je među ostalim napravio i dokumentarac o trojici slavnih Ivana; Meštroviću, Rabuzinu i Lackoviću.
Kad smo već kod “Sunca”, ono je na pehar ‘skinuto’ s Rabuzinove tapiserije “Sunce”, koja je krasila dom pokojnoga zagrebačkog poduzetnika Vinka Hotka u Jurjevskoj ulici. Predložak Ivana Rabuzina kiparski je uobličio akademski kipar Marijan Zaradić, koji je 1972. godine osmislio i grb Hrvatskoga nogometnog saveza.
A sjećate li se tko je bio prvi nogometaš koji je podigao Rabuzinovo “Sunce”? Bio je to 23. lipnja 1992. godine kapetan zaprešićkog Intera Damir Kasumović. Danas je ugostitelj, živi u Zagrebu i savršeno pamti najvažniji dan svoje karijere. Ne samo da je podigao “Sunce”, nego je u uzvratu finala u Maksimiru postigao pogodak koji je Zaprešićanima senzacionalno donio trofej.
Dinamovci stisnuti...
– Da, ja sam bio kapetan Intera i prvi samo podigao “Sunce”, koje mi je predao Stipe Mesić. Ali jeste li znali da sam taj pokal podigao i dan prije finala? – priča nam Kasumović i nastavlja:
>> Najskuplji na svijetu! Pogledajte 'zvijer' koju je Cristiano kupio od samo jedne plaće
– Dan uoči utakmice s Dinamom, obje momčadi i vodstva klubova bila su na primanju kod gradonačelnika Borisa Buzančića. Za vrijeme toga primanja uočio sam da je na kaminu izloženo Rabuzinovo “Sunce”. Prišao sam gradonačelniku i pitao smijem li ga podignuti, da napravim generalnu probu za finale (smije se). Kao da sam znao da ću ga podići i dan kasnije. Gradonačelnik mi je rekao: “Izvol’te”. I ja sam se odvažio podignuti “Sunce”! Bio je to lijep osjećaj, oba puta.
Je li ga i Dinamov kapetan tom zgodom pokušao podići?
– Ma kakvi, bili su svi nekako stisnuti, ukočeni – dodao je Damir Kasumović.
U prvom Hrvatskom kupu nastupili su klubovi koji su sezonu prije izborili pravo nastupa u završnici Kupa maršala Tita, u kojemu nisu nastupili. Primjerice, Inker je trebao igrati s banjalučkim Borcem, Rijeka s Napretkom iz Kruševca, Dinamo sa selekcijom JNA, Hajduk s tuzlanskom Slobodom, Osijek s Vardarom, Rovinj sa sarajevskim Željezničarom, a Croatia iz Đakova s Proleterom iz Zrenjanina. Đakovčani su 1992. u Hrvatskom kupu došli do – polufinala.
Svi finali hrvatskog kupa:
1992. INKER - HAŠK-Građanski 1:1, 1:0
1993. HAJDUK - Croatia 4:1, 1:0
1994. CROATIA - Rijeka 2:0, 0:1
1995. HAJDUK - Croatia 3:2, 1:0
1996. Varteks - CROATIA 0:2, 0:1
1997. CROATIA - Zagreb 2:1
1998. Varteks - CROATIA 0:1, 1:2
1999. OSIJEK - Cibalia 2:1
2000. HAJDUK - Dinamo 2:0, 0:1
2001. DINAMO - Hajduk 2:0, 1:0
2002. DINAMO - Varteks 1:1, 1:0
2003. Uljanik - HAJDUK 0:1, 0:4
2004. Varteks - DINAMO 1:1, 0:0
2005. RIJEKA - Hajduk 2:1, 1:0
2006. RIJEKA - Varteks 4:0, 1:5
2007. DINAMO - Slaven Belupo 1:0, 1:1
2008. DINAMO - Hajduk 3:0, 0:0
2009. DINAMO - Hajduk 3:0, 4:3 (p)
2010. HAJDUK - Šibenik 2:1, 2:0
2011. DINAMO - Varaždin 5:1, 3:1
2012. Osijek - DINAMO 1:3, 1:4
2013. HAJDUK - Lokomotiva 2:1, 3:3
2014. Dinamo - RIJEKA 0:1, 0:2
2015. DINAMO - Split 4:2 (p)
2016. DINAMO - Slaven Belupo 2:1
2017. RIJEKA - Dinamo 3:1
2018. DINAMO - Hajduk 1:0
>> Po uzoru na koje stadione će biti novi Dinamov stadion pogledajte u videu na vrhu teksta
