Za Podravce se kaže da su šparni, ali od svih u Hrvatskoj baš je podravska općina Molve najšire ruke kad treba darivati – za svako novorođenče daju 20 tisuća kuna. Sedam tisuća po rođenju te još po 6500 za drugi i treći rođendan, bilo ono prvo ili peto.
Licitiranje naknadama za novorođenčad u Hrvatskoj je ponovno krenulo jer je HDZ svoje predizborno obećanje sada navrat-nanos ugurao u proračun, i to u nekom krnjem obliku pa i neće biti za sve. Čini se da je i podravski HSS igrao na istu kartu. Preuzevši vlast u Molvama od HDZ-a 2013., naknade za bebe su sa 7000 kuna gotovo utrostručili podigavši ih na 20 tisuća kuna.
Biznis s medom se isplatio
Broj beba se otad povećava: dok ih se 2013. rodilo 11, u 2014. ih se rodilo 19, a 2015. čak 24. U ovoj ih je godini zasad petero.
– Bilo je par slučajeva ciljane prijave u općinu baš zbog tog novca, istina, ali nekoliko se obitelji doselilo iz Bjelovara i susjednih općina u Molve zbog boljih uvjeta života, a to nisu samo naknade za novorođenčad – kaže nam Zdravko Ivančan, načelnik Molva,
Jer, za normalno podizanje djeteta nužan je čitav niz mjera koje olakšavaju obiteljski život i podizanje djece, pa bi mala općina u Koprivničko-križevačkoj županiji po svojoj obiteljskoj politici, subvencijama i servisima, mogla biti svojevrsni ogledni primjer.
Tako roditelji mališana u Molvama vrtić plaćaju samo 300 kuna za prvo dijete, a upola manje za drugo, dok je za treće i više djece vrtić besplatan. Udžbenici za osnovnoškolce besplatni su, radne bilježnice upola cijene, baš kao i obroci u školskoj kuhinji. Roditelje u Molvama ne koštaju ni dječji školski izleti, škola u prirodi. Svoj svojoj djeci općina pomaže i u nastavku školovanja pa tako srednjoškolcima daje stipendije u visini između 2500 i 3500 kuna, a studentima od 4000 do 7000 kuna.
Repaš, Molve Grede, Molve Ledine i vikend naselje Čingi Lingi – svako od četiri sela koja pripadaju općini ima dječje igralište. Mještanima je subvencionirana kamata za kupnju prvog krova nad glavom, 40 posto troškova za termofasade na kućama, osigurana im je potpora za sjetvu, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, za podizanje novih nasada, za navodnjavanje, za sredstva za rad, za plastenike, ekološku proizvodnju, legalizaciju gospodarskih objekata, razvoj pčelarstva, za izobrazbu poljoprivrednika, sufinanciraju im se kamate za poljoprivredne kredite... Ukupno 20 gospodarskih potpora i poticaja, sve skupa oko četiri i pol milijuna kuna godišnje. Najviše u smjeru poljoprivrede, jer u tom poljoprivrednom podravskom kraju dobar dio mladih ostaje na selu. To je odlučio i bračni par Valentić, nije ih pokolebao ni studentski život u Zagrebu. Mladu trudnicu Valentinu zatekli smo samu u kući, suprug je na poslu u Bjelovaru, gdje radi kao programer. Kćerkice, trogodišnja Magdalena i 4,5-godišnja Elizabeta bile su u vrtiću.
– U terminu sam, svaki čas mogu krenuti trudovi pa trebam biti spremna, zato je najbolje da su ovih dana u vrtiću. Nije me strah, pa do bolnice u Koprivnici sam za 20 minuta – objašnjava 32-godišnja ekonomistica, točeći nam sok od domaćih malina. Sami ih uzgajaju na hektar zemljišta, imaju i voćnjak sa 700 trešanja, a s početnih desetak hobi košnica, zahvaljujući subvencioniranim kamatama na kredit za opremu danas ih imaju 300. Med su prodavali osobno putem web stranice, da bi taj biznis prerastao u prodaju na veliko. Valentini je to omogućilo da napusti posao, a ove godine očekuju da će, tri godine od početnog ulaganja, doseći nulu.
– Planiramo obnoviti staru bakinu kuću, jer zasad smo podstanari. Ne pada nam na pamet odseliti se sa sela, kako bismo živjeli kao u kutiji, živjeli skuplje i putovali na posao po sat vremena, a sve zbog blizine nekog šoping-centra! Sve nam je na dohvat ruke u Koprivnici ili Bjelovaru. U obližnjem Virju je glazbena školu koju djeci također subvencionira općina, imamo sportsku dvoranu, teretanu na 15 minuta udaljenosti, a sve je u prirodi! Svi se znaju, što je nekome prednost, a nekome nedostatak, ovisno o tome koliko imate propusne uši – našalila se. Troje djece njihov je izbor bez obzira na naknade, kaže. A tisuću eura, koliko država planira odskora davati za dijete, začas se potroši na osnovnu opremu.
– Bolje bi im bilo novac “upucati” u gospodarstvo pa da ljudi sami mogu svaki mjesec zaraditi po tisuću eura! To je preduvjet za djecu, koja će jednog dana puniti proračun – kaže.
A četvero djece ima obitelj Čelik, Irena i Mladen. 14-godišnji Ivan i šestogodišnji Filip bili su u školi i u vrtiću, osmogodišnjeg Petra mama i tata nisu uspjeli nagovoriti da nam se pridruži, pa su se na kraju slikali samo s najmlađom Tesom.
– Naknada za novorođeno dijete dobro dođe onom tko nema. Ljudi su za taj novac obnovili krovište, stolariju u kući ili kupaonu, jer inače ne bi mogli ušparati od plaće za to. A onom tko ima, to je manje-više svejedno – kazuje Mladen Čelik, tokar zaposlen u RASCO-u u Kalinovcu. Oni su, pak, silno željeli i curicu, ta im je želja bila motiv za četvrto dijete.
Mještani okolnih mjesta, međutim, ne relativiziraju toliko izdašne naknade kakve primaju Molvanci. Ravnateljica vrtića u Molvama Sanja Škurdija iz obližnjeg je Đurđevca, a ondje vrtić košta 500 kuna.
– Čujte, ljudi se jednostavno naviknu da im je sve plaćeno, a onda je i sto kuna puno dati i postavlja se pitanje zašto – objašnjava.
Osobito ne relativiziraju oni iz kuća sa zapadne strane Medvedičke ulice u selu Molve Grede. Sredinom te ulice, naime, proteže se katastarska granica koja dijeli općine Molve i Novo Virje. Susjedi sa zapadne strane za novorođeno dijete dobiju samo tisuću kuna, a o drugom da ne govorimo. “Navikli smo”, sliježu ramenima. No, pripremajući božićne darove, novovirjanski općinari morali su dvaput okrenuti svaku kunu kako paketići njihove djece ne bi bili manji od paketa koje iz iste vreće vadi Djed Mraz. Planirali su darove u vrijednosti 50 kuna po djetetu, ali su to nekako navukli na 100 kuna, da budu približno jednake veličine kao darovi za djecu s istočne strane ulice – u vrijednosti 120 kuna.
Ekološka renta
Izvor molvanskog bogatstva leži duboko pod zemljom u nalazištima zemnog plina. Eksploatira se od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a INA desetljećima plaća ekološku rentu jedinicama lokalne samouprave. Molve ju dobivaju od 1994. godine, zbog čega su dugo slovile kao najbogatija općina u Hrvatskoj. No, to više nije tako. Nova raspodjela rente, u kojoj je država uzela znatno veći dio kolača, Molvancima je gotovo prepolovila rentu. Od nje sada primaju devet milijuna kuna godišnje (pola tog iznosa ide na poticaje), a proračun iznosi 12 milijuna kuna. Standard na koji su navikli poljuljan je, ali to ih tjera na traženje novih rješenja.
– Zbog manjih prihoda, usporili smo s gradnjom i više se okrenuli europskim fondovima i Fondu za zaštitu okoliša. Počeli smo s reciklažnim dvorištem, za koje uskoro očekujemo građevinsku dozvolu – govori načelnik Ivančan, koji se i sam bavi uzgojem bobičastog voća na veliko, na čak 22 hektara. Zbog velike okrenutosti poljoprivredi – a uvjerili smo se da je obrađena svaka stopa zemlje u općini – u Molvama je nezaposleno samo pet posto stanovnika (120). Čak 30-ak raznih udruga svjedoči o bogatoj društvenoj aktivnosti pa se može očekivati da ih ni manja renta neće ugroziti.
>>Ova je općina rekorder po davanjima za djecu!
>>Hrvatska umire: Nikad manje rođenih, ostat ćemo bez tisuću školskih razreda!
Sve štima osim kaj su pojedina djeca navrsila 6 mj a neka i godinu dana pa još nisu dobila ni kunu...nije bas sve kak pise u clanku