Svi koji su odrasli uz legendarni strip “Alan Ford” pamte omiljen lik Boba Rocka. U trenucima velikih odluka on se hrabrio kako je “bolje živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi”. Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, ta izjava začuđujuće precizno opisuje krajnosti u utjecaju imovinskog stanja na trajanje ljudskog života.
Prema podacima Svjetske banke, prosječan muškarac se danas može nadati doživljenju 70. rođendana, a prosječna žena doživjet će 74 godine. Golem je to napredak u odnosu na početak 20. stoljeća, kada je zbog velike smrtnosti djece i haranja zaraznih bolesti prosječan očekivani vijek iznosio tek 35 godina, a sredinom 20. stoljeća dosezao je 50 godina.
Uvođenjem antibiotika u masovnu primjenu 1940-ih, a zatim i cijepljenja tijekom 1960-ih godina, došlo je do značajnog produljenja ljudskog života. Broj djece u obiteljima i dalje je bio velik, ali njihova se smrtnost znatno smanjila.
Životi odraslih su se također produljili. Stoga se ukupan broj ljudi na Zemlji upeterostručio: od milijardu i pol stanovnika početkom 20. stoljeća do sedam i pol milijardi danas.
Svjetska zdravstvena organizacija u Ženevi i Institut za mjerenje i evaluaciju zdravlja u Seattleu slažu se kako se očekivano trajanje ljudskog života i dalje povećava, te je tijekom 21. stoljeća već poraslo prosječno za oko šest godina. Danas je to produljenje uglavnom rezultat značajnog napretka u medicini i javno-zdravstvenoj zaštiti.
U bogatijim zemljama, dulji životni vijek potaknut je padom smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Za napredak u siromašnijim zemljama zaslužan je, pak, značajan pad smrtnosti djece od upala pluća, proljeva i malarije. Nastave li se trendovi, prosječna djevojčica rođena 2030. živjet će u prosjeku 85 godina, a dječak 78.
No, u najbogatijim zemljama, svaka druga novorođena beba doživjet će 100 godina. Iznimka od pozitivnih trendova je sub-saharska Afrika, gdje su pojava i širenje AIDS-a skratili prosječan životni vijek od 1990. do danas za prosječno pet godina.
Teško je ne zamijetiti kako se usporedno s produljenjem ljudskog vijeka zbivao i snažan ekonomski rast.
Početkom 20. stoljeća, većina država imala je bruto domaći proizvod (BDP) manji od 2000 dolara po stanovniku, preračunato u današnju vrijednost američkog dolara. Međutim, u najrazvijenijim zemljama zapada vrijednost robe i usluga porasla je iznad 10.000 dolara po stanovniku do 1950. godine, usprkos stalnom porastu stanovništva. Danas BDP najbogatijih zemalja prelazi i 50.000 dolara po stanovniku. Bogaćenje država značajno je povezano s trajanjem života njihovih stanovnika.
U skupini zemalja visokog prihoda, prosjek danas doseže gotovo 80 godina za muškarce, a 84 za žene, dok u skupini zemalja s niskim prihodom muškarci prosječno žive tek 60 godina, a žene 64. Međutim, i među zemljama unutar iste kategorije bogatstva postoje zanimljiva odstupanja. Dobar su primjer Nigerija i Vijetnam. Obje zemlje imaju GDP oko 6000 dolara po glavi stanovnika, no u Nigeriji stanovnici prosječno dožive 53, a u Vijetnamu 76 godina.
To je čak 23 godine razlike, usprkos usporedivom stupnju bogatstva. Mnogo je još sličnih primjera, poput Zambije i Bangladeša, ili Angole i Kine.
U prvom članu svakog od tih parova zemalja, unatoč sličnoj razini BDP-a, ljudi žive barem 20 godina kraće. Razlog tome je što nacionalno bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno među stanovništvom. Vratimo se, međutim, Bobu Rocku i njegovom izboru sto godina milijunaškog života nad sedam dana bijede. Prema nedavnom istraživanju UBS Financial Services, osobe s pokretnom imovinom od milijun dolara ili više, kada se izuzmu od svih drugih, mogu očekivati prosječno trajanje života od 100 godina.
Na sasvim drugoj strani spektra, najveći problem krajnje siromašnih ljudi danas su smrti djece unutar prvih tjedan dana nakon poroda. Naime, nakon uspješnog smanjenja smrtnosti predškolske djece od zaraznih bolesti poput upale pluća, proljeva, malarije i tetanusa, u prvi plan izbile su upravo smrti novorođenčadi.
U slučaju krajnje nesretnog ishoda, djeca koja na svijet dolaze u bijedi i bez dostupne zdravstvene skrbi umiru unutar tjedan dana nakon poroda. Uzroci njihovih smrti najčešće su prerani porod, mala porođajna težina, gušenje pupčanom vrpcom tijekom poroda ili teška infekcija.
Matematičkim rječnikom, današnji će milijunaši poživjeti 5000 puta dulje od onih najnesretnijih među siromašnima. Poznanici me ponekad pitaju što je u današnje doba najvažnije za zdrav i dug život. Očekuju pritom savjet o posebnoj prehrani, dijetama, tjelovježbi, vitaminima, biomarkerima ili genetskim manipulacijama. Uvijek im odgovorim kako je to, na žalost, biti vrlo imućan, ili barem ne biti previše siromašan.
