Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

'Matija Gubec' pokreće novu seljačku bunu

Procjene su da bi 400.000 građana moglo tražiti milijun do dva četvorna metra zemljišta.
24. lipnja 2014. u 19:00 5 komentara 1669 prikaza
Seljačka buna
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Potomci kmetova koji su, nakon što je ban Josip Jelačić 1848. ukinuo feudalne odnose okupljeni, prema kasnijim povijesnim podacima, u 2396 zemljišnih zajednica koje su raspolagale sa 1,18 milijuna jutara nekretnina, planiraju novu “seljačku bunu”. Cilj im je povrat te impresivne količine šuma i zemljišta koju im je komunistička vlast otela 1947. godine. Prema nekim procjenama, danas bi broj nasljednika ovlaštenika zemljišnih zajednica na području od milijun do dva četvornih metara mogao biti i 400.000 građana, od kojih mnogi nisu niti svjesni da su baštinici tih specifičnih seoskih imovinskih zajednica.

Namjera je okupiti ih kako bi postali sila koja može povesti “seljačku bunu”, ovaj put na čelu s “Matijom Gupcem”, kako bi se simbolično skraćeno nazvala njihova udruga. Novu nadu dala im je lanjska odluka Ustavnog suda u slučaju Prevlaka. Ponukani njegovim uspjehom, obratili su se odvjetniku Vladimiru Gredelju koji je, počašćen time što je dobio takvu prigodu, prihvatio, kako je rekao, definitivno najveći izazov u svojoj karijeri. On već odrađuje pravne radnje potrebne za utemeljenje udruge, a okupio je i tim stručnjaka koji bi trebao uvjeriti državu da konačno treba donijeti zakon kojim će nasljednici ovlaštenika zemljišnih zajednica dobiti imovinu oduzetu njihovim precima.Ideja nije nova, još od devedesetih na tome se inzistira kroz razne političke i pravne inicijative, koje su prošle put do Sabora i Ustavnog suda, ali dosad bez rezultata.

“Dosta je gospodo!”

Sva ta nastojanja obrađena su u dvjema knjigama Zdravka Lučića pod nazivom Obnova hrvatskih zemljišnih zajednica (iz 1996.) i K povratu imovine zemljišnim zajednicama Hrvatske (2011.)

.– Hrvatsku je trebalo graditi na čvrstim temeljima pa se politička elita u obračunu s komunističkim nasljeđem trebala ograditi ne samo od komunističkih zločina već i od otimačine imovine. Zar je moguće graditi demokratsko, građansko, uljuđeno društvo i držati ono što su komunisti oteli!? Želimo da naziv Matija Gubec poziva građane na pobunu, dakako u zdravom građanskopravnom smislu. Gluposti i mediokritetima među političkom elitom treba reći: “Dosta je gospodo!”. Udruga pretendira okupiti tu vojsku hrvatskih građana kako bi se političke garniture pritisnulo da konačno ljudima vrate njihovo – kaže odvjetnik Gredelj, koji je uvjeren da bi povrat imovine bio i društveno koristan jer se svi slažu da je država najlošiji gospodar.

– Za najbliže suradnike pozvao sam poznate i stručne ljude, ekonomistu i znanstvenika svjetskog glasa Slavka Kulića, bivšeg suca Vrhovnog i Ustavnog suda Hrvoja Momčinovića i predsjednika Hrvatskog društva lobista Natka Vlahovića, a povremeno će prema potrebi i koliko mu zdravlje dopusti surađivati i Mladen Žuvela, bivši sudac Ustavnog suda – kaže Gredelj. Cilj je srušiti učinke Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina od 15. travnja 1947. godine koji je potpisao ondašnji predsjednik Sabora Vladimir Nazor. Zanimljivo je da je uoči donošenja tog zakona, Plemenita općina Turopolje s više od 3000 domova i 20.000 članova, podnijela predstavku Saboru u kojoj od ondašnje vlasti traže temeljito razmatranje “ovih naših čisto hrvatskih te seljačkih narodnih izvornosti i posebnosti” koju je narod izgradio “čuvajući je ljubomorno kroz sva pokoljenja kao svetu i naslijeđenu baštinu svojih praotaca”. Obrazložili su i da “turopoljsko plemstvo” zapravo čine obični seljaci od pluga i motike “jednakopravni i istovrijedni pripadnici cijelog našeg radnog naroda”, te predstavku završili a onda neizbježnim “Smrt fašizmu sloboda narodu”.

Pokretač naprednog gospodarenja na selu

Još je zagrebački odvjetnik Matija Očić devedesetih upozoravao kako niti osobe kojima pripada pravo na povrat te imovine ne znaju o čemu se radi kad je riječ o tom posebnom obliku skupnog vlasništva koji se razvio na područjima Hrvatske; Slavoniji, Srijemu i u Vojnoj krajini. Različiti oblici tih zajednica kroz predaju i običajno pravo razvijani su u drugoj polovini 19. stoljeća sve dok 1894. za Franje Josipa I. zakonom hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog sabora nisu dobile pravnu osobnost. Taj su zakon supotpisali Imbro pl. Josipovich i grof Dragutin Khuen-Herdervary. Očić navodi kako su zemljišne zajednice bile “nešto posve naše i hrvatsko”, da su odigrale važnu ulogu u zaštiti etničkog sastava hrvatskog sela. Prema studiji s Agronomskog fakulteta one su se pokazale i kao pokretač naprednog gospodarenja na selu te bi i danas ubrzale povećanje obiteljskih gospodarstava te bolje iskoristile tehnološke i tržišne mogućnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i plasmanu.U nacrtu prvog Zakona o denacionalizaciji koji je u svibnju 1992. prošao prvo čitanje u Saboru, u članku 13. bilo je propisano: “Temeljem ovoga zakona vraća se poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište oduzeto zemljišnim zajednicama, te krajiškim imovnim općinama”. Povrat se temeljio na Zakonu o uređenju zemljišnih zajednica u odnosu na “pravoužitnike” tih zajednica, jer su samo ti određeni pojedinci, a ne čitava sela (općine), bili njegovi članovi.Međutim, taj prijedlog zakona formalno je propao zbog nepoštivanja rokova nakon prvog čitanja, a kasnije se više nije pojavio u tom obliku.

Tek je u Nacrtu zakona o odšteti za oduzetu imovinu unesena odredba prema kojoj Vlada RH “iznimno” može tu bivšu “općenarodnu imovinu” prenijeti na jedinicu lokalne samouprave što je odvjetnik Očić u svom osvrtu ocijenio prije “kao čin poruge, nego kao neznanje” jer kao da pravoužitnicima zemljišnih zajednica nije svejedno drži li njihovu imovinu država ili lokalna jedinica. Korištenje komunističkom otimačinom nepotrebno je pravnoj i demokratskoj državi, zaključio je. Potkraj 2010. skupina od devetero zastupnika na čelu s Goranom Beusom Richemberghom, u kojoj su bili i Silvano Hrelja, Tonino Picula i Vesna Pusić, predložila je dopunu Zakona o naknadi koja je predviđala povrat imovine “oko 400.000 građana” nasljednika zemljišnih zajednica. Vlada Jadranke Kosor tomu se protivila jer su zemljišne zajednice izgubile pravni kontinuitet, a ni fizičke osobe ne mogu tražiti povrat imovine jer “pravnoužitničko pravo” nije bilo stvarnopravnog karaktera. U nizu argumenata ključni je bio što prijedlog izaziva nove obveze za državni proračun. U svibnju 2011. godine tri su saborska odbora imala tematsku sjednicu o zemljišnim zajednicama, koju je vodila Dragica Zgrebec (SDP), te su uz pomoć Tonina Picule predstavnici zemljišnih zajednica razgovarali s tadašnjim prvim čovjekom oporbe Zoranom Milanovićem koji im je tada, šest mjeseci prije nego je došao na vlast dao podršku, kazavši “Vi ste potpuno moralno u pravu”, navodi se u knjizi izdanoj u lipnju 2011.

>>Paunovići su bili vlasnici čitavog centra Vukovara

>>Grof Eltz uknjižio se na pola Vukovara, građani uznemireni!

Mojmira Pastorčić
NITKO SE NIJE NADAO
Mojmiri je u sinoćnjoj emisiji u kadar ušetao nezvani gost, snimka je hit na internetu
Hidradenitis suppurativa/acne inversa
INTERVJU
Prof. dr. Brajac: Postoji velik broj bolesnika koji se, bez ispravne dijagnoze Hidradenitis suppurative, još uvijek ne liječe ili se liječe neadekvatnom terapijom
  • Avatar Sveušesnaest
    Sveušesnaest:

    Bandić i SDP nisu vratili ni Kulmerima imanje koje su tzv. antifašisti spalili 45. Danas u njima stoluje partizansko djete ....Todorić

  • kafka:

    Da, mnoge šume i njive nisu vraćene vlasnicima. Kao rok za to je prošao a ako niste znali sami ste si krivi. Negdje si vlasnici šuma i pašnjaka bile cijele seoske zajednice. U pravilu nije im vraćeno.

  • olrajt:

    ...komunistički režim da je otimao ljudima,ne mogu vjerovati!!!!!!...komunističke vlasti nije bilo kod nas....kod nas nije bilo Komunističke partije ili Saveza komunista ....kod nas je bila Antifašistička partija i Savez antifašista!!!!!!!!