Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Lockdown danas spašava ekonomiju

Clemens Fuest, Ifo: Najveću štetu za gospodarstvo uzrokuje snažan i dugotrajan val pandemije, a ne ciljano ograničavanje svakodnevnog života
24. studenoga 2020. u 07:00 0 komentara 425 prikaza
U Hrvatskoj 2.776 novih slučajeva koronavirusa u protekla 24 sata
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Unatoč činjenici da u Nacionalnom stožeru civilne zaštite nema ni jednog ekonomskog stručnjaka, opći je dojam da je dotično tijelo dosad išlo naruku gospodarstvu i gospodarstvenicima. No, je li to baš tako?

Epidemiološka situacija posljednjih mjesec dana praćena sve okomitijom varijablom smrtnosti, kao izravne posljedice obolijevanja od COVID-19, ponovno je u fokus stavila pitanje ograničenja rada pojedinih gospodarskih sektora. Do jučer takvih ograničenja gotovo da i nije bilo. Od danas ona su takva da ih i konzervativni epidemiolozi s pravom smatraju liberalnima.

Rijeka: Ivan Đikić sudjelovao na znanstvenom skupu o virusu COVID-19 Ivan Đikić: 'Do kraja prosinca bit će tisuće umrlih, duboko me razočarala i kolegica Markotić'

Biti članom Nacionalnog stožera danas zasigurno nije lako! Kritike zbog preblagih epidemioloških mjera pljušte sa svih strana – od varaždinskog župana Čačića, preko domaćih liječnika, do uglednih hrvatskih mikrobiologa s adresom na prestižnim svjetskim institutima. U usporedbi s kritikama struke, politička oporba prava je kamilica. Doista, unatoč dobroj vjeri, ne možemo se oteti dojmu da su propisane mjere u raskoraku s epidemiološkom situacijom. Razlog tome očito leži u golemom udaru na javne financije koji je uzrokovao prvi val pandemije i proljetna karantena. Iz rebalansa državnog proračuna jasno se vidi da je pandemija dosad državu koštala 21 milijardu kuna. U taj je iznos uračunan pad prihoda od poreza i doprinosa te mjere pomoći gospodarstvu, kao i pojačani troškovi zdravstvenog sustava. Troškovi gospodarstva iščitavaju se iz prognoze da ćemo razinu gospodarske aktivnosti iz prethodne godine dosegnuti tek krajem 2022. godine. Golema je to cijena, međutim, time smo kupili ljudske živote, sačuvali javno zdravstvo i omogućili relativno normalnu, za Hrvatsku toliko bitnu turističku sezonu.

Berlinski Institut za ekonomsko istraživanje izračunao je da će nove mjere jednomjesečne karantene u Njemačkoj gospodarstvo stajati oko 19 milijardi eura. Najviše će izgubiti ugostitelji – oko 5,8 milijardi eura, zabavna, sportska i kulturna industrija izgubit će dvije milijarde eura, trgovina 1,3 milijardu, a industrijska proizvodnja oko pet milijardi eura. Procjenjuje se da je proljetni lockdown u Njemačkoj doveo do ukidanja oko milijun radnih mjesta i gubitka više stotina milijardi eura. Za razliku od Hrvatske, koja je poduzećima u zatvorenim sektorima sufinancirala plaće radnika, Njemačka tvrtkama na koje se odnose mjere karantene nadoknađuje do 70 posto izgubljenog prihoda.

Zagreb: Nacionalni stožer civilne zaštite objavio novu brojku zaraženih koronavirusom novi podaci Stožer: Zabilježeno 3.308 novih slučajeva zaraze, preminulo 49 osoba

Računaju da će to u ovih mjesec dana biti oko 10 milijardi eura. Njemačka je na mjesec dana zatvorila restorane, barove, teretane, salone za tetoviranje, bazene, kazališta, kina i koncertne dvorane. Za razliku od proljetne karantene, vrtići, škole, frizeri i trgovine mogu raditi. Kada se usporedi epidemiološka situacija na nacionalnoj razini, Njemačka stoji bolje od Hrvatske. Pa ipak u Hrvatskoj svi ti sektori i dalje mogu raditi uz mala ograničenja radnog vremena.

Od početka pandemije do jučer u Hrvatskoj su od posljedica COVID-19 umrle 1304 osobe, od čega polovica u posljednjih mjesec dana. Spirala smrti u studenome morala se naglo i visoko uzdignuti da bi premijer izjavio: „Uz sav respekt zaposlenicima u ugostiteljstvu, nama je važno da zadržimo ono bitno za ekonomiju, to je proizvodnja, rad u drugim aktivnostima. Građani moraju jednostavno izbjegavati suvišne socijalne kontakte. To je ključna stvar.“ Hrvatski je problem da nam dobar dio ekonomije, puno više nego u drugim zemljama, ovisi o turizmu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima, dakle o gospodarskim aktivnostima u objektima koji su potencijalno najopasnije žarišne točke širenja zaraze. Otud vjerojatno i ustezanje kod povlačenja odlučnijih poteza Stožera.

Međutim, ako smo išta naučili u proteklih devet mjeseci, to je nužnost finog balansiranja između javnozdravstvenih mjera i normalnog funkcioniranja društva. Postizanje razumne ravnoteže između nužnih mjera za suzbijanje koronapandemije i nastavka rada najvažnijih gospodarskih sektora naš je zajednički cilj. Pa kada Stožer ubuduće bude donosio mjere za suzbijanje pandemije, valjalo bi ih uputiti na riječi Clemensa Fuesta, predsjednika njemačkog ekonomskog instituta Ifo: „Nema gospodarskog oporavka ako pandemija nije pod kontrolom. Najveću štetu za gospodarstvo uzrokuje snažan i dugotrajan val pandemije, a ne ciljano ograničavanje svakodnevnog života.” Drugim riječima, privremeno zatvaranje pojedinih sektora neće spasiti samo zdravlje ljudi već i gospodarstvo u cjelini.

U UREDU
Nakon razvoda od Doris Pinčić glazbenik Boris Rogoznica ima novi posao
Udruga Kamensko
BOLJE SUTRA
Dokazali su da je moguće – nova zaposlenja uslijed pandemije
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.