Hrvatskim je nakladnicima dosta krize. Oni ne mogu pasivno čekati da standard u Hrvatskoj poraste do nekadašnje razine. Stoga je Knjiški blok, grupa najagilnijih privatnih poduzetnika u izdavaštvu, ali i kulturtregerskih ovisnika o izdavaštvu, nekoj budućoj vladi poslao svojevrsni apel za knjigu. U njemu se traži hitno donošenje dovršene Nacionalne strategije poticanja čitanja koja još nije stupila na snagu. Inzistiraju na dodatnom novcu za obnovu fonda u knjižnicama. Traže razvoj neovisne knjižarske mreže, zaštitu i poticanje autorskog rada, osposobljavanje mladih na poslovima u nakladništvu, poticanje prodaje prava na inozemnim tržištima i širenje gotovih proizvoda na tržišta regije... S tim zahtjevima Knjiški blok ide ususret novom Saboru i novoj vladi.
I pregovara s tehničkim ministrom Berislavom Šipušem koji je glazbenik, ali je, prema tvrdnjama pregovarača, pokazao velik interes za rješavanje izdavačkih problema. U cijeloj toj priči tragično je to da nakladnici i Knjiški blok te Zajednica hrvatskih nakladnika i knjižara kucaju na vrata države u koju godišnje putem PDV-a na knjigu od pet posto uplate od pedeset do stotinjak milijuna kuna!? A to je puno veći novac nego što svi ti nakladnici i knjižari koji su važna karika u privatiziranom lancu hrvatskog izdavaštva dobivaju od države putem potpora i otkupa. Prema službenim podacima za 2013., Ministarstvo kulture za potpore je dalo 6,8, a za otkup knjiga nešto manje od 11 milijuna kuna. No, pravi se, veliki novac u tom izdavačkom biznisu krije u udžbenicima. Pa samo je Grad Zagreb za "besplatne" udžbenike u osnovnim i srednjim školama prošle godine, prema službenim podacima koje je u tisku objavio Milan Bandić, potrošio 63 milijuna kuna!?
A ove je godine, prema Bandićevim riječima, taj iznos bio i veći. Od gradonačelnika se moglo čuti da je tu riječ o nešto manje od devedeset milijuna kuna. A prema prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016., ove je godine iz zagrebačkog budžeta za udžbenike utrošeno 34 milijuna kuna za osmoškolce i 46,5 milijuna kuna za srednjoškolce, što je više od 80 milijuna kuna (i budžet stalno spominjanog Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koji ističu filmaši, izdavači, pisci, likovnjaci..., tek je nešto veći od 90 milijuna kuna). No ovogodišnjih Bandićevih osamdesetak milijuna kuna za udžbenike su divna, gotovo arkadijska financijska intravenozna injekcija zbog koje najveći domaći izdavači udžbenika (a glavnina posla vrti se oko tri tvrtke) doista mogu mirno spavati. Ali eto nam i zrnce utjehe. Već sljedeće godine Zagreb bi za udžbenike trebao potrošiti upola manju svotu jer dokumenti spominju četrdeset milijuna kuna. Jedne godine osamdeset, druge četrdeset milijuna za istu namjenu? Pa to je čista srednjovjekovna alkemija.
Čovjek koji ljubi bankomat!