Novogodišnji program i prije pedesetak godina izazivao je podijeljena mišljenja. Dijelu gledatelja bio je zabavan, a našla bi se i šačica onih koji su uvijek imali pokoju zamjerku.
Netko bi buncek, a netko pajceka
Jedno je sigurno, novogodišnji doček uz tadašnju televiziju Zagreb bio je raznovrsniji i šarolikiji, a to su nam posvjedočila i televizijska imena koja su tih godina sudjelovala u kreiranju programa. Saša Zalepugin bio je urednik Zabavnog programa Televizije Zagreb od 1971. do 1973. godine i danas se živo sjeća televizijskih priprema za Silvestrovo koje su započinjale nekoliko mjeseci prije.
– To je bio jako zahtjevan posao i scenariju za novogodišnji program posvećivalo se puno pažnje, a plesači, pjevači i ostali sudionici programa isto su se tako angažirali puno prije same Nove godine – priča Zalepugin. Dok je uređivačka palica bila u njegovoj ruci, inzistirao je na tome da sadržaj bude po mjeri prosječnog gledatelja.
– Znate kako to ide, netko bi buncek, a netko bi pajceka jeo tu večer, netko bi slušao zabavnu, a netko narodnu glazbu i onda treba naći pravu mjeru i uskladiti sve to – objašnjava bivši urednik i voditelj te otkriva princip po kojem se u njegovo vrijeme, koji mnogi nazivaju i zlatnim dobom HTV-a, slagao novogodišnji program.
– Imali smo troslojnu šprancu, prvi sloj je bila prigodna glazba koja se počinjala emitirati u osam sati navečer. Drugi sloj tog programa bio je humor koji se scenaristički pomno kreirao, a treći sloj bio je namijenjen plesu, počinjao je poslije ponoći i trajao do dva ujutro – objašnjava Zalepugin. Kako bi većina gledatelja bila zadovoljna, u programu je bio red pjesme, plesa, baleta, šale, ozbiljne glazbe...
Drugi program je i 70-ih bio rezerviran za filmove, a taj običaj na televiziji se njeguje i danas. Ipak, današnji televizijski humor teško se može mjeriti s onim iz tog vremena, a nedostaje nam i kreativnih ideja i autorskog potpisa u emisijama, što je prije bila ustaljena forma.
– Anton Marti i Milan Grgić osmislili su odlične programe koji su bili dominantniji u odnosu na novogodišnje programe televizije Beograd i drugih susjednih zemalja – tvrdi Miroslav Lilić, dugogodišnji i legendarni televizijski urednik i voditelj. Iako tehnika u vrijeme Lilićeva i Zalepuginova uređivanja nije bila na razini na kojoj je danas, svejedno su se trudili biti ukorak sa sadržajem susjeda i snalazili su se na razne načine kako bi gledateljima prenijeli novogodišnju atmosferu iz Austrije ili Njemačke.
– Jedne godine, kada je program vodila Nela Eržišnik, palo mi je na pamet kako bi se Nela iz našeg studija mogla uključivati u, recimo, Nizozemsku i Njemačku ili u Beč tako da gledatelji vide kako se tamo dočekuje Nova. Danas takva ideja nije teško izvediva, ali u 70-ima je bila jer tehnologija nije bila tako napredna pa smo Nelu preko zemaljskih kanala uključivali u Beč i prenosili atmosferu odande. Sjećam se da je taj koncept bio dosta hvaljen kasnije – prisjetio se Zalepugin. Dodao je kako su voditelji bili aktivno angažirani u cijelom programu te su pjevali i plesali zajedno s ostalim izvođačima.
Kako je tada Televizija Zagreb bila povezana s ostalim televizijskim centrima u Jugoslaviji, na neki su način svi jedni od drugih uzimali najbolji dio novogodišnjeg programa i na samu Novu godinu gledatelji su imali priliku gledati reprize novogodišnjeg programa iz Beograda, Novog Sada, Sarajeva... Lilić kaže da mu je nejasno zašto HTV u današnje vrijeme gledateljima ne pokaže kako europske prijestolnice dočekuju Novu.
– Mislim da bi trebali odabrati deset europskih gradova i na samu Novu godinu prikazati kako je tamo bilo na Silvestrovo – kaže Lilić.
U glazbenom dijelu programa uvijek su se angažirale najpopularnije zvijezde, radili su se specijali serija i najgledanijih emisija, ali su se osmišljavali i posebni humoristični skečevi.
– Dok sam ja bio glavni urednik, imali smo tri godine zaredom dio u novogodišnjem programu u kojem smo se zezali s nekim povijesnim događajima, bilo je dosta smijeha tada. Za tu večer radilo se i specijalno izdanje “Kviskoteke”. Mislim da bi sada bilo dobro prepustiti, recimo, Vinku Brešanu da osmisli nekakav humoristični scenarij – govori Miroslav Lilić.
S njim se slaže i Zalepugin, govori kako je danas teško osmisliti autorsku humorističnu emisiju.
–Formula u kojoj se u novogodišnjem programu prikazuju ponajbolje emisije iskušana je formula koja funkcionira – zaključio je Zalepugin.
Krajem osamdesetih u programu su svoje mjesto našli i specijali tada popularnih serija poput “Pozorišta u kući” koje je 1987. godine pokazalo kako se Nova godina dočekivala krajem 70-ih. Takav princip je aktualan i u današnje vrijeme, samo su “Pozorište u kući” zamijenile serije poput “Stipe u gostima” i “Odmori se, zaslužio si”.
Seve i Mlikota kao kuhari
Nastup u televizijskom programu bio je rezerviran za najveće zvijezde i rijetko su odbijali nastupiti - na snimanju programa ne bi se pojavili samo kad bi ih u tome spriječile vremenske neprilike.
Bio je to, kaže priča, i slučaj s Matom Mišom Kovačem koji je 1987. godine propustio snimanje jer mu zbog velike magle nije poletio zrakoplov s osječkog aerodroma. Desetak godina poslije na zvjezdane pozicije popeli su se Severina i Vedran Mlikota. U njihovu društvu gledatelji su ispratili 2002. godinu. Pjevačica i glumac bili su specijalni gosti tada gledane emisije “Kruške i jabuke” u kojoj su pokazali svoje kulinarsko umijeće.Severina je uvjeravala gledatelje kako pomno zapisuje sve recepte u jednu bilježnicu, a Mlikota je tijekom emisije ogulio dvije mrkve i pokazao koje su njegove kuharske sposobnosti.
Ove godine na HTV-u nas tradicionalno očekuje specijalno izdanje “Plesa sa zvijezdama” uz glazbene nastupe popularnih pjevača i, naravno, posebna izdanja emisija koje su se pokazale najuspješnijima.
Onda nije bilo toliko kamenjara na TV, politici i javnom životu. To nas je odvuklo na dno Balkana; Mlikote, Zagvozdi, Zmijevci, Vinjani...ojkanje, tuljenje, glumatanje, foliranje, drpanje. I onda se čudite da smo izgubili sve prijateljske zemlje u EU.