Sve pokazuje da će Škorini birači, među kojima je po anketama znatno više birača predsjednice nego Zorana Milanovića, ovisno o tomu koliko će ih izaći na birališta 5. siječnja, presuditi pobjednika. Ali moglo bi biti odlučno i kako će se ponašati i 112.000 razočaranih Kolakušićevih birača, među kojima je po anketama 80.000 potencijalnih Milanovićevih glasova.
Hoće li i oni imati volju opet izaći na birališta nakon što im je Kolakušić prilično nemarnom kampanjom potopio snove o promjenama? To bi mogao biti Milanovićev hendikep. Budu li nijanse odlučivale o izbornom pobjedniku, presuditi bi moglo i među čijim biračima je više skijaša ili onih koji putuju na druge destinacije, pa i u Hrvatskoj, a nisu se na vrijeme registrirali za glasovanje na drugom biračkom mjestu. Takvih je više među urbanim, obrazovanijim, mlađim i imućnijim biračima, koji su po anketama zastupljeniji među Milanovićevim biračima.
Skijaša je definitivno najviše među Zagrepčanima, a na njih Milanović najviše računa pa bi to moglo znatnije pogoditi njega. Iako je predsjednica tu u prvom krugu najviše podbacila pa je i tu njezin najveći potencijal za popravak. Čak i kad bi joj se pribrojili svi Škorini glasovi, u Zagrebu bi još uvijek imala 36.000 glasova manje nego 2014., a po istoj računici i u Splitsko-dalmatinskoj imala bi 35.000 glasova manje. Kad se uspoređuju rezultati prvog kruga s onima koje su Grabar-Kitarović i Ivo Josipović osvojili u prvom krugu 2014., oboje kandidata podbacilo je gotovo u svim izbornim jedinicama.
Milanović je jedino bio, i to za 1262 glasa bolji u Krapinskoj-zagorskoj te za 5 glasova u inozemstvu, gdje je pak predsjednica jedino nadmašila svoj rezultat od prije pet godina i to za 5892 glasa te je u toj izbornoj jedinici napravila i najveću razliku u odnosu na Milanovića (19.430 glasova), unatoč i Škorinu solidnom rezultatu. Milanović je samo u Zagrebu, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji osvojio 107.865 glasova više od predsjednice.
U Hrvatskoj je najmanji podbačaj, 8,4%, predsjednica imala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iako je Škoro i tu ostvario dobar rezultat. U 11 izbornih jedinica Grabar-Kitarović osvojila je barem za 20% manje glasova nego 2014. Najviše je podbacila u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak 40%, Zagrebu 37, Brodsko-posavskoj 33, Požeško-slavonskoj 29, Osječko-baranjskoj 28, Šibensko-kninskoj 27, Zagrebačkoj 26, Ličko-senjskoj 25, Bjelovarsko-bilogorskoj 23, Sisačko-moslavačkoj 22 i Splitsko-dalmatinskoj 20%. U svim tim jedinicama Škoro je ostvario odličan rezultat, koji objašnjava predsjedničin podbačaj, ali i govori o tomu da su desnica i desni centar bili motiviraniji za izlazak na birališta iako je ljevica imala više kandidata.
Kad se manjak broja glasova Grabar-Kitarović u odnosu na 2014. stavi u omjer s brojem glasova koje je osvojio Škoro, onda u pet izbornih jedinica njezin manjak predstavlja oko 17-18% Škorinih glasova, u jednoj 21, u devet od 25-36%, Primorsko-goranskoj 40%, u Brodsko-posavskoj 45,6%, Zagrebu 48% te 64% u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj. Dakle, osim u potonje dvije županije, Škorin rezultat ipak je posljedica u većem dijelu privlačenja “vlastitih” birača, a ne “otetih” glasova predsjedničinih birača. Za Grabar-Kitarović ohrabrujuće je što njoj ankete u znatno većem omjeru daju glasove Škorinih birača, a on je jedino u Primorju i Istri bitnije zaostajao te u još četiri izborne jedinice neznatno za ukupnim brojem glasova koje je osvojilo preostalih osmero kandidata, dok je u 15 jedinica osvajao puno više od njih. Što znači da predsjednica u drugom krugu ima veći potencijal od Milanovića. Doduše, Milanovićev rezultat nije sasvim usporediv s Josipovićevim koji prije četiri godine, zapravo, nije imao nikakvu konkurenciju na ljevici, osim djelomično u Ivanu Sinčiću.
Stoga je rezultat koji je Milanović ostvario u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji sa zaostatkom od samo 6,5 i 11,7% glasova možda i bolji od Josipovićeva. Ono što ga treba zabrinjavati jest podbačaj u županijama ljevice, Međimurskoj i Varaždinskoj od 20-ak posto i Primorsko-goranskoj i Istarskoj od 15-ak posto, kao i u Karlovačkoj, dok u svim ostalima za Josipovićevim rezultatima zaostaje za više od 20%, u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj po 31, Brodsko-posavskoj 37, Vukovarsko-srijemskoj 39, Požeško-slavonskoj 44%, dakle također u županijama gdje je Škoro pobijedio u prvom krugu. Dobije li Grabar-Kitarović dvije trećine Škorinih glasova, koliko joj ankete pripisuju, prvi bi put manje od milijun glasova, pa i 850.000 moglo biti dovoljno za pobjedu
On ima skijaše ona hokejaše. Hrvatska će dobiti predsjednika/cu kakvog zaslužuje!