Prije mjesec i pol pokopan je norveški političar i diplomat Thorvald Stoltenberg, koautor mirovnog plana za BiH koji je predviđao ustroj ove zemlje kao saveza triju nacionalnih republika. Zajedno s britanskim lordom Davidom Owenom kreirao je plan koji je trebao zaustaviti rat i omogućiti ustroj funkcionalne BiH.
Tada je iza tog plana stala međunarodna zajednica, a njegovu provedbu spriječio je, povlačenjem svoga potpisa, bošnjački čelnik Alija Izetbegović. Hrvati su nepuni mjesec dana od predstavljanja Owen-Stoltenbergova plana, na današnji dan prije 25 godina, uspostavili Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, pokazujući i praktično kako su spremni graditi novu BiH, kakvom ju je tada, kao realnom, smatrala i međunarodna zajednica.
Nikada ne odričući se državnog okvira BiH, Hrvati su utemeljenjem HR HB kazali da žele biti dio funkcionalnog rješenja, izgradnje decentralizirane države u kojoj će se osigurati jednak status za sva tri konstitutivna naroda. Uostalom, bh. Hrvati ni prije, a ni poslije toga nisu odbili ni jedan mirovni plan međunarodne zajednice. Šanse za brži prekid rata i krvoprolića u BiH uvijek su minirali drugi.
Zbog mira i budućnosti odrekli su se i svoje republike vjerujući kako će kroz Washingtonski sporazum i uspostavu Federacije BiH njihovi kolektivni interesi i prava biti zaštićeni. Politike međunarodne zajednice i drugih dvaju naroda u BiH odvele su ovu zemlju, a time i poziciju Hrvata u nekom drugom smjeru. Umnogome su im vlastitim pogreškama pomagali i sami Hrvati.
Danas, četvrt stoljeća kasnije, susjedi Hrvata u BiH i stranci sotoniziraju spomen Herceg Bosne.
Bošnjačka politika njome plaši javnost označavajući je kao oružje za podjele, istodobno ignorirajući da bez HR HB ne bi bilo ni današnje Federacije koju oni, uz prešutnu suglasnost stranaca, polako, ali sigurno pretvaraju u svoj (bošnjački) entitet. I srpski političari Herceg Bosnu koriste za zastrašivanje vlastitoga naroda.
Upirući prstom u HR HB pokazuju svom narodu kako su katastrofalne posljedice žrtvovanja vlastitog nacionalnog projekta zarad viših, državnih i zajedničkih ciljeva. Zaključuju: Hrvati su gubitkom Herceg Bosne postali narod drugog reda u BiH, zato mi Srbi moramo braniti i jačati Republiku Srpsku!Danas na obilježavanju godišnjice uspostave HR HB ne treba kukati i tražiti krivca u vlastitim i tuđim redovima za gubitak onoga što je tog 28. kolovoza 1993. stvoreno.
Umjesto samosažaljenja, treba krenuti u odlučnu akciju povratka jednakopravnosti s druga dva naroda. Predstojeći izbori prvi su korak, a možda i zadnja prilika da se osigura budućnost hrvatskoga naroda u BiH. Izbori u listopadu ispit su, dakle, nacionalne zrelosti i opstojnosti bh. Hrvata kao političkog naroda. Položi li se taj ispit, Hrvati u BiH imaju se čemu nadati.
U protivnom, 30. obljetnica HR HB bit će ništa drugo nego obična komemoracija, i to ne Herceg Bosni, već Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH.
>> Pogledajte video što je pokazala inspekcija mostova na autocestama
Hrvati su ostali u BiH tamo gdje je opstala vlast Herceg Bosne. Danas su ti prostori sa hrvatskom većinom u federaciji najrazvijeniji, a Hrvatska preko kompanija koje drže Hrvati u BiH izvozi 1,5 milijardi € u BiH i 70% te robe potroše Hrvati BiH dok Bošnjaci svako malu pozivaju na bojkot hrvatske robe. Hrvati BiH gospodarski podižu federaciju! Od top 50 kompanija po prihodima u BiH, 50% ih je vlasništvu Hrvata ili su im Hrvati na čelu. Holdina, Premier, Aluminij, Konzum, Boreas Kreševo, Elektroprivreda HZ HB (Mostar), Ataco Mostar, Violeta Grude, Mepas Mostar, Feal Široki Brijeg, FIS Vitez, Nsoft, EROnet Mostar su samo neke od kompanija u BiH koje ostvaruju preko 150 milijuna eura prihoda. Na čelu svih tih kompanija su Hrvati kojih je u BiH 15%, a po prihodima u gospodarstvu kompanije koje su u vlasništvu Hrvata čine sigurno 50% gospodarstva federacije BiH. Hrvati u BiH su poduzetniji od Bošnjaka i gospodarski podižu BiH, to su činjenice. Pogledajte satelitske slike Mostara 1990. i 2018. Zapadni Mostar u kojem živi 55 tisuća Hrvata odnosno 90% Hrvata je 30% izgrađeniji danas u odnosu na 1990. U Zapadnom Mostaru radi 25 tisuća stanovnika Mostara, dok je istočni Mostar u kojem žive Bošnjaci zamrznut u vremenu, ima 25 tisuća nezaposlenih. 80% turizma BiH čine Međugorje i Mostar. Današnji prostor HB sa hrvatskom većinom koji preziru Bošnjaci hrani BiH i to je danas mnogima trnu u oku jer su htjeli uništenje Hrvata i Herceg Bosne, a oni opstali i još su ekonomski najjači u BiH.