Kada razmišljamo o zdravlju srca, najčešće nam na pamet padaju redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i uravnotežena prehrana. No važnu ulogu mogu imati i male svakodnevne odluke, poput onoga što biramo za međuobrok. Umjesto slatkiša, čipsa i drugih industrijski prerađenih grickalica, stručnjaci preporučuju namirnice bogate vlaknima, kvalitetnim proteinima i nezasićenim masnoćama.
Preventivna kardiologinja dr. Tracy Paeschke iz centra Heart Health Prevention and Wellness objašnjava za Express da je vrsta proteina koju unosimo jednako važna kao i njihova količina. Prema njezinim riječima, veći udio biljnih proteina u prehrani povezan je s povoljnijim kardiovaskularnim ishodima. "Unos biljnih proteina dosljedno je povezan s nižom kardiovaskularnom i ukupnom smrtnošću, dok životinjski proteini, osobito oni iz prerađenog i crvenog mesa, pokazuju neutralne ili nepovoljne povezanosti", istaknula je.
Istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, koje je tijekom približno tri desetljeća pratilo više od 200.000 ljudi, pokazalo je da su osobe koje su unosile veći udio biljnih proteina u odnosu na životinjske imale niži rizik od razvoja kardiovaskularnih i koronarnih bolesti. Dr. Paeschke kao kvalitetne izvore biljnih proteina ističe grah, leću, druge mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, kvinoju, tofu, tempeh i seitan.
Michelle Routhenstein, dijetetičarka specijalizirana za preventivnu kardiologiju s portala Entirely Nourished, naglašava da proteini nisu važni samo za izgradnju mišića. "Odgovarajući unos proteina pomaže u očuvanju mišićne mase, podržava regulaciju šećera u krvi, potiče osjećaj sitosti i olakšava održavanje zdrave tjelesne težine", objasnila je. Sve su to čimbenici koji mogu pridonijeti cjelokupnom zdravlju, uključujući zdravlje srca.
"Kvaliteta proteina i cjelokupan način prehrane važniji su od samog pridržavanja prehrane bogate proteinima”, istaknula je Routhenstein. Drugim riječima, važnije je birati nutritivno vrijedne namirnice nego se usredotočiti isključivo na broj grama proteina.
Ne morate uvijek uzimati repete: Ovo je 7 trikova koji mogu pomoći da izbjegnete prejedanje
Sedam međuobroka koje stručnjaci preporučuju za zdravlje srca
Ako želite poboljšati kvalitetu svakodnevne prehrane, ne morate potpuno mijenjati svoj jelovnik. Za početak je dovoljno zamijeniti neke uobičajene grickalice hranjivijim alternativama. Ovih sedam međuobroka dobar su izbor jer mogu osigurati proteine, vlakna i druge hranjive tvari važne za zdravlje organizma.
1. Edamame: Edamame, odnosno mlada zrna soje, odličan su biljni izvor proteina i vlakana. Mogu se pripremiti kuhanjem ili na pari, a zatim poslužiti kao jednostavan međuobrok. Za dodatni okus možete ih začiniti s malo limunova soka, papra ili drugih začina, bez pretjerivanja sa soli.
2. Humus sa svježim povrćem: Humus se priprema od slanutka, a često sadrži i tahini, odnosno pastu od sezama. Zahvaljujući slanutku, osigurava biljne proteine i vlakna, dok tahini pridonosi unosu nezasićenih masnoća. Poslužite ga uz štapiće mrkve, krastavca, paprike ili celera. Ova kombinacija može biti zasitna, a istodobno povećava unos povrća tijekom dana.
3. Nesoljeni orašasti plodovi: Orasi, bademi i pistacije među najjednostavnijim su međuobrocima koje možete ponijeti na posao ili putovanje. Sadrže nezasićene masnoće, biljne proteine i vlakna, a redovita konzumacija orašastih plodova u sklopu uravnotežene prehrane povezuje se s povoljnijim kardiovaskularnim zdravljem. Najbolje je birati nesoljene varijante i pripaziti na količinu jer su orašasti plodovi energetski bogati.
4. Jabuka s maslacem od orašastih plodova: Ako volite slatke međuobroke, kombinacija jabuke i maslaca od kikirikija ili badema mogla bi vam postati omiljena. Jabuka osigurava vlakna, dok maslac od orašastih plodova pridonosi unosu proteina i nezasićenih masnoća. Birajte proizvode bez dodanog šećera i s malo ili bez dodane soli. Dovoljno je narezati jabuku na kriške i poslužiti je s jednom do dvije žličice maslaca od orašastih plodova.
5. Grčki jogurt s bobičastim voćem i orašastim plodovima: Grčki jogurt dobar je izvor proteina, a u kombinaciji s borovnicama, malinama ili jagodama postaje ukusan i hranjiv međuobrok. Bobičasto voće sadrži vlakna i različite biljne spojeve, dok orašasti plodovi mogu osigurati dodatne nezasićene masnoće. Za svakodnevnu konzumaciju prednost dajte običnom, nezaslađenom jogurtu, a prema svojim prehrambenim potrebama možete odabrati i varijantu s manje zasićenih masnoća.
6. Pečeni slanutak: Ako vam se jede nešto hrskavo, pečeni slanutak može biti odlična alternativa čipsu i sličnim grickalicama. Slanutak sadrži biljne proteine i vlakna, a vrlo se jednostavno priprema. Ocijeđeni i osušeni slanutak pomiješajte s malo maslinova ulja i začinima po želji, a zatim ga pecite u pećnici dok ne postane hrskav. Začiniti ga možete dimljenom paprikom, češnjakom u prahu ili ružmarinom.
7. Losos na krekerima od cjelovitih žitarica: Iako stručnjaci preporučuju češće biranje biljnih izvora proteina, i neke namirnice životinjskog podrijetla mogu biti vrijedan dio prehrane za zdravlje srca. Jedna od njih je losos, koji sadrži kvalitetne proteine i omega-3 masne kiseline. Konzervirani losos možete poslužiti na krekerima od cjelovitih žitarica, uz malo limunova soka i svježeg začinskog bilja. Ako koristite konzervirani proizvod, obratite pozornost na količinu dodane soli.
Otvori KEKS Pay
